Prvo izdanje Zagreb Book Festivala

Od 18. do 24. svibnja Muzej za umjetnost i obrt ugostit će jednu novu kulturnu i književnu manifestaciju, naime u organizaciji Naklade Ljevak i uz podršku Švedske ambasade održat će se Zagreb Book Festival.

Prvo izdanje posvećeno je kriminalističkom romanu te je predstavljeno prigodnim sloganom „Kriminalno dobre knjige!“, a budući da je Švedska ovogodišnja zemlja partner, predstavljat će se suvremeni švedski autori koji su stekli priznanja unutar, ali i izvan kriminalističkog žanra. Među tim autorima su: Jens Lapidus, Kristina Ohlsson, Joakim Zander, Sven Nordqvist i Ulf Stark. Osim književnog programa održat će se i tribine koje će se baviti pitanjima vezanima uz kriminalistički žanr i ponovni procvat njegove popularnosti. Plan i cilj ovog festivala je svake godine staviti novu zemlju u fokus i kroz kulturu ju približiti posjetiteljima.

U Švedskom veleposlanstvu ne kriju zadovoljstvo zbog prilike da podrže ovo događanje te poručuju: „ Jako nam je drago što su organizatori odabrali baš Švedsku kao partnera jer vjerujemo da hrvatska publika izuzetno razumije i cijeni djela švedskih modernih pisaca. Uvjereni smo da će ZBF postati nova zagrebačka tradicija s otvorenim i pristupačnim odnosom prema svojim gostima, kako starijima, tako i mlađima.“

Od organizatora saznajemo da se ideja o festivalu rodila spontano nakon posjeta direktorice Petre Ljevak Edinburgh international book festivalu u Škotskoj koji se u pristupu razlikuje od bilo kojeg književnog festivala. „Ono što bismo željeli prenijeti u Zagreb jest opuštena atmosfera, obitelji, mladi ljudi, studenti koji sjede uokolo po travi, razgovaraju o knjigama i pijuckaju pivo, mnoštvo književnih događanja, ulični izvođači, glazba sa svih strana... Pomislili smo kako je ovakav opušteni pristup književnosti upravo ono što treba ponuditi našim čitateljima. Ovim festivalom želimo okupiti širok spektar ljudi oko knjige, glazbe i drugih umjetnosti, stvoriti atmosferu gradskog dnevnog boravka gdje će se ljudi susretati, razgovarati i živjeti književnost“, izjavila je koordinatorica programa Ivana Simić Bodrožić.

Vrijeme u kojem živimo zahtijeva razna odricanja, kultura se često nalazi prva na udaru pa se postavlja pitanje koliko je u nedostatku financijskih sredstava teško pokrenuti ovakav projekt? U organizaciji ZBF-a smatraju da prikupljanje sredstava nije jednostavno zato što se kultura kod nas još uvijek percipira kao zabava i nepotreban luksuz, ali uz velik trud i podršku ništa nije nemoguće.

Što se tiče samog programa, treba spomenuti i tzv. Balkan noir koji je organiziran u suradnji s 24 sata i raznim domaćim izdavačima koji potiču autore iz Hrvatske i regije na pisanje krimi romana. Neki od mladih i perspektivnih, ali i već etabliranih autora koji će biti predstavljeni unutar ovog dijela programa su: Pavao Pavličić, Hrvoje Šalković, Merita Arslani, Želimir Periš, Goran Tribuson, Andrej Nikolaidis, Emir Imamović i mnogi drugi. Najboljem romanu iz edicije dodijelit će se nagrada u vrijednosti od 100 000 kuna.

Ranije spomenuti Muzej za umjetnost i obrt prema riječima zamjenice ravnatelja Vesne Ledić svojom suradnjom sa Zagreb Book Festivalom nastavlja tradiciju davanja potpore događanjima koji promoviraju književnost, a i na svoj način se namjerava uključiti u ovaj projekt tako što će tijekom festivala predstaviti svoj prvi Vodič kroz MUO za djecu.

ANKETA

Ira Rumora (20) – Ne čitam puno, ali u zadnje vrijeme sam odlučila početi čitati knjige koje nisu dio literature za faks, istražila sam nekoliko žanrova i najviše su mi se svidjele antidrame i "besmislene" priče tipa djela od Harmsa, a probala sam malo i osnove SF-a. Mislim da događaji kao što je ZBF imaju smisla zato što ima dosta ljudi koji vole knjige i koji će rado doći na festival, a i nije loše za kulturu u Zagrebu. Smatram da mladi premalo čitaju jer ih se kroz školovanje ne upoznaje dovoljno sa svim žanrovima, obavezna školska literatura bi trebala biti opširnija.

Lovro Lukša (24) - U prosjeku pročitam jednu knjigu mjesečno. Većinom knjige koje su vezane uz određenu granu ljudske djelatnosti, a koje nisu u potpunosti stručne. Npr. Kapital od Pikettyja, Iluzija o Bogu od Dawkinsa i Kratka povijest vremena od Hawkinga. Sumnjam da ću posjetiti sajam poput ZBF-a s obzirom da sve što zelim čitati mogu lako naći i nabaviti po jeftinijim cijenama na internetu. Ima li takav sajam smisla ili ne stvarno ne mogu reći. Hrvati premalo čitaju zbog inercije i zbog veće privlačnosti digitalnih medija. Također, lektire su neprimjerene i zbog njih je mladima teško zavoljeti čitanje.

Ela Megla (21) - Čitam kad imam vremena, najviše preko ljeta, ali ne znam točan broj knjiga koje pročitam u godini, rekla bih dosta. Čitam svašta, neka istraživanja koja mi nisu obavezna za faks, krimiće, evergreene (tj. djela koja bi svatko trebao pročitati), drame i sl.

Knjige su mi super i volim ih i kupovati i čitati tako da ću najvjerojatnije posjetiti ZBF. Mislim da je korisno da se to održava kod nas, može biti poticajno. Mladi premalo čitaju, čak i kad nađu zanimljivu knjigu, treba im dugo da ju pročitaju (zbog raznih izlika) ili nađu film istog naziva i misle ako ga pogledaju da je to isto kao da su pročitali knjigu.