Kognitivno bihevioralna terapija

U današnje je vrijeme jedna od najefikasnijih te daleko najučinkovitiih terapija u rješavanju raznih psihičkih poremećaja kognitivno bihevioralna terapija. Uz popularno znanu KBT, često se u rješavanju ovakvih vrsta poremećaja koristi i psihoanaliza, koja je daleko dugotrajnija, iscrpnija te složenija.

Korijeni KBT sežu u razvitak bihevioralne terapije u 20.stoljeću, a potom kroz 60-e i 70-e godine dolazi do snažne korelacije s kognitivnom terapijom. Ocem ove vrste terapije smatra se psihijatar Aaron Beck, koji se u počecima svojih istraživanja fokusirao na liječenje depresije. On je konkretno smatrao kako kod depresije dolazi do svojevrsne distorzije mišljenja. Upravo je to bio temelj za razvitak kognitivno bihevioralne terapije, čiji se središnji dio odnosi na identificiranje negativnih misli i suzbijanje distorzije mišljenja koji prevladavaju kod pacijenata koji boluju od psihičkih poremećaja. Laički rečeno, ona osobu uči kako smiriti, kontrolirati i usmjeriti osjećaje koji se javljaju s neželjenim situacijama.

Osnovna pretpostavka kognitivno bihevioralne terapije smatra kako su sva ponašanja naučena te kako kognicije imaju posredujuću ulogu u doživljavanju i ponašanju. Ova je vrsta terapije zasnovana na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija, što zapravo znači kako naše misli stvaraju naša osjećanja i ponašanja, a ne vanjske stvari same po sebi. Konkretno, to znači kako individue mogu promijeniti način na koji razmišljaju, s ciljem da se osjećaju i djeluju bolje, iako se sama priroda situacije nije promijenila.

Glave karakteristike KBT obuhvaćaju stvarnu usmjerenost na problem, konkretne i specifične ciljeve kojima se teži, jasnu racionalnu tehniku te rad na prevenciji povrata simptoma. Vrlo bitna stavka ovakve vrste psihoterapije tiče se pozitivnog odnosa terapeuta i pacijenta, pri čemu se KBT smatra zajedničkim radom dva spomenuta faktora, u kojem prvi sluša, podučava i ohrabruje klijenta koji govori, uči i primjenjuje usvojeno.

Ono što ju razlikuje od psihoanalize zasigurno je njeno trajanje. KBT je kraća i vremenski ograničena, što je vidljivo u činjenici kako je prosječan broj susreta, bez obzira na problem, otprilike šesnaest. Nasuprot tome, psihoanaliza može trajati i nekoliko godina, u prosjeku najčešće pet. Također, za psihoanalizu se može reći kako se velikim dijelom oslanja na intuiciju psihoterapeuta, a manje na činjenične korake u rješavanju problema. Upravo je iz tog razloga ona manje pouzdana. Kognitivno bihevioralna terapija uključuje instruktivnu prirodu te domaće zadaće, pri čemu je pacijent primoran raditi na sebi. Psihoanaliza s druge strane samo daje puno prostora za razgovor i intuitivno zaključivanje samog psihoterapeuta. U tim situacijama psihoterapeut mora biti iznimno intuitivna i pronicljiva osoba, što ponekada nije slučaj u takvim situacijama.

U Zagrebu se liječenje kog-bih terapijom može potražiti u sklopu HUBIKOT-a, Hrvatskog udruženja bihevioralno kognitivne terapije, osnovanog 1995.godine. Aktivnost grupe usmjerena je na edukaciju raznih školskih i kliničkih psihologa, koji se žele specijalizirati u području ove vrste terapije, ali i na rješavanje problema svim građanima koji se odluče na takvu vrstu terapije. Prethodne je godine HUBIKOT dijelio i besplatno savjetovanje građanima, no odnedavno takvu praksu više ne provode. Magistrirani psiholog Joško Jurman iz HUBIKOT-a, za potrebe ovog članka izjavio je kako mu je uvijek teško čuti kako se ljudi, pogotovo mladi, muče s raznim problemima ali i da mu je drago kada se pomoć traži upravo od njihovog udruženja. O uvjetima procjene i cijenama terapije, g.Jurman kaže: „Nažalost, u ovom trenu ne nudimo opciju besplatnog rada, ali za studentsku populaciju imamo određene popuste. Ako želite da s Vama radi psiholog koji je završio cijelu edukaciju iz bihevioralno-kognitivnih terapija, cijena po dolasku iznosi 250,00 kn. Ako pak želite da s Vama radi psiholog koji je još uvijek u edukaciji tada cijena za studente iznosi 150,00 kn po dolasku. Cijena prvog susreta, odnosno procjene, iznosi 300,00 kn. Procjena obično traje sat i pol te uključuje procjenu problema i popunjavanje upitnika. Studenti se inače u HUBIKOT javljaju najčešće zbog problema s učenjem, a tim stručnjaka osim toga rješava i brojne probleme povezane s paničnim poremećajima, specifičnim fobijama, opsesivno-kompulzivnim poremećajem, depresijom, hipohondrijom, ADHD-om te brojnim ostalim životnim problemima.“

Zaključno, može se reći kako je kognitivno bihevioralna terapija iznimno koristan način rješavanja brojnih psihičkih poremećaja te životnih poteškoća općenito. Kroz procjenu i samoprocjenu pacijenata, informira ih se o kognitivno bihevioralnom modelu, pri čemu ih se i propituje o željenim ishodima terapije. Kroz domaće zadaće, redovito praćenje napretka i evaluacije, brojni pojedinci s nekoć nerješivim psihičkim nestabilnostima postaju sretniji, zdraviji i zadovoljniji ljudi.