"Kavopije" u Hrvatskoj

Prve zrake sunca nagovijestile su nam dolazak proljeća. Ali nisu to bile samo zrake sunca, nego i mase koje su još prošloga tjedna počele puniti terase poznatih zagrebačkih kafića. Čini se da su to Zagrepčani jedva dočekali jer narednih dana gotovo da se nije moglo pronaći slobodno mjesto na terasama pod vedrim nebom. Zašto su Hrvati poznati kao velike „kavopije“ i ima li kava utjecaj na odnose između ljudi? Ovo su samo neka od pitanja na koja sam odlučila odgovoriti, a kako to drugačije učiniti nego - popiti kavu u Bogovićevoj.

Maja je studentica Ekonomskog fakulteta. U prosjeku, popije tri-četiri kave dnevno i na taj način izdvoji i do 40-ak kuna samo na kavu. „Moj dan bez kave je nezamisliv. Prva stvar koju napravim ujutro je ispijanje moje jutarnje doze, a preko dana taj prosjek popravim barem s još dvije, tri šalice. Bez kave osjećam se neispavano, nervozno i totalno sam neproduktivna kada je riječ o mojim studentskim obavezama. Ako me sve navedeno čini ovisnikom, onda sam najveći ovisnik na svijetu“, istaknula je Maja. S druge strane imamo Anu, studenticu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. „Smatram da nisam ovisnik. Bez kave mogu izdržati i cijeli dan ako je potrebno. Zapravo, kava je za mene simbol trosatnog druženja s frendicom. Svejedno mi je u kojem smo kafiću, šta pijemo- bitno da se družimo. Uostalom, ima dana kada me miris kave uopće ni ne privlači pa ju vrlo rado zamjenim čajem ili sokom.“ Uočavamo da, bez obzira na različitosti između ove dvije djevojke, jedna stvar ih povezuje, a to je, na ovaj ili onaj način – kava.

O učincima tih zrnaca već se puno puta raspravljalo, ali mišljenja su još uvijek prilično podjeljena. Dokazano je da kava poboljšava obrađivanje informacija i opseg slušanja, a kofein je taj koji kod ljudi stvara bolje raspoloženje. Isto tako, studije su pokazale da kava ima snažne antioksidativne moći zahvaljujući kojima štiti naše stanice i sprečava razvoj degenerativnih bolesti. Mnoge ljude oslobađa teškoća izazvanih astmom, a sadrže ga i neki lijekovi protiv migrene. Međutim, prevelike količine kave mogu izazvati ubrzanje srca koje može biti velik problem posebice kod srčanih bolesnika. Također, kava povisuje krvni tlak, može izazvati žgaravicu, bol u želudcu i nesanicu. Upravo zbog toga, trend ispijanja kave prije posla, na poslu, tijekom sastanka, ručka i izlaska možda i nije tako dobra ideja. Hrvati su oduvijek bili poznati kao velike „kavopije“, ali što je to što nas u tom napitku toliko mami? Krije li se tajna u samom okusu kave ili ona pak za neke ima posebno, drugačije značenje? Ispijanje kave postalo je svojevrsni ritual koji je još od početaka sastavni dio društva i internizacije normi. U ovom slučaju nije riječ o klasičnim sociološkim ritualima, ali na simboličnoj razini ispijanje kave u modernom društvu možemo opisati kao vrijednost koja nema samo značenje napitka, već i povezivanja ljudi. O sociološkom značenju kave popričala sam s magistrom sociologije Monikom Bogeljić koja mi je otkrila da značenje kave danas, vrlo često izlazi iz okvira uživanja u blagodatima njena okusa. „O tome hoćemo li piti kavu iako ne volimo njen okus možda najviše ovisi stupanj povezanosti s grupom u kojoj se to smatra sastavnim dijelom provođenja slobodnog vremena, ali i želji da se osjećamo prihvaćenim. Tu dolazimo do socijalne psihologije koja postavlja tezu o tome da neke stvari radimo zbog grupnog konformizma“, istaknula je Monika. Većina zapadnjačkih društava ima običaj piti kavu i do nekoliko puta dnevno. Znači, radi se o još jednoj kulturnoj komponenti- običaju, koji se razlikuje od istočnjačkih društava gdje je uobičajeno ispijanje čaja. Zašto je tako, vjerojatno ovisi o tome koja je kultura imala više utjecaja na formiranje običaja u nekom društvu. Monika navodi da hrvatsko društvo nema usađen osjećaj za maksimalizaciju slobodnog vremena u smislu usavršavanja svojih vlastitih vrijednosti. U hrvatskom društvu je radije prisutan osjećaj potrebe provođenja slobodnog vremena u grupi, s prijateljima ili pak ljudima koje uopće ne poznajemo, ali dijelimo iste običaje kao što je ispijanje kave satima u kafićima. Da Hrvati očito jako dobro balansiraju između posla i slobodnog vremena pokazuje nam činjenica da vrlo često neudoban naslonjač iz ureda u popodnevnim satima zamijene sa onim u najdražim im kafićima. Ponekad se i sami razgovori za posao „obavljaju“ na takvim mjestima. Takvi razgovori u kafićima odaju osjećaj opuštenosti i prirodnosti, ali i određeni stupanj neformalnosti. Iz Monikine perspektive, razgovore za posao nije potpuno profesionalno obavljati u kafićima. „To je jedna nova dimenzija za koju se možemo odlučiti samo onda kada smatramo da ćemo realnije odgovore na pitanja dobiti u prirodnijem okruženju, ali tu se dovodi u pitanje ozbiljnost. To si u svakom slučaju ne bi mogle dozvoliti mnoge tvrtke jer, ili nije inkorporirano u njihov način poslovanja, ili to ne smatraju prihvatljivim.“ Za neke je život bez mirisa i okusa ovog, kako ga mnogi nazivaju čarobnog napitka, jednostavno nezamisliv. S druge strane, postoje oni koji ga bez problema zamijene sa drugim. Značenje kave sasvim je individualno, ali očito i od iznimnog značaja sa širu populaciju. Bez obzira na to smatramo li pod pitanjem „Idemo li na kavu?“, druženje na kojem ćemo popiti sok i provoditi vrijeme s prijateljicom, ili ćemo doslovno ispiti šalicu kave.