Hrvatski Bear Grylls

Što napraviti ako se izgubimo u divljini zna Željko Travica, 31-godišnji instruktor preživljavanja iz Zagreba i autor pilota prve hrvatske serije o preživljavanju. Od 2009. vodi vlastiti projekt Preživjeti.com, u sklopu kojega drži tečajeve preživljavanja, traganja i spašavanja.

"Većina polaznika bira moderni scenarij preživljavanja, što obuhvaća 72 sata do spašavanja. On pokriva manje-više sve što se u Hrvatskoj može dogoditi, s obzirom da je kod nas gotovo uvijek moguće doći do naseljenog mjesta unutar 24 sata", objašnjava Travica.

Međutim, pokušati se spasiti u potpunosti na svoju ruku u većini slučajeva nije dobra ideja. Problem u nas uglavnom i nastaje samo prilikom teških vremenskih uvjeta ili u slučaju ozljede.

"Malo tko je u kondiciji da izvede samospašavanje kao Bear Grylls – on nađe vodu, napravi sklonište, prespava i izbavi se u roku od tri dana. Ne, poanta je nekako signalizirati spasiocima", rekao je Travica i nadodao: "Treba imati na umu da je Bear vrhunski atleta koji je sve svoje skokove i uspone napravio na tisuće puta. Zna biti loše kada ljudi to oponašaju, no za to nije toliko kriv on, koliko Discovery."

Osnove preživljavanja

U nedostatku mobitela, jedan od najboljih načina za poziv u pomoć je paljenje vatre. Travica smatra kako je to jedna od najvažnijih vještina: "Vatra je zakon. Da bi došao do vode moraš ju prokuhati, da bi obradio hranu – vatra, da bi ti bilo toplo – vatra. Vlaga odnosi toplinu 20-30 puta brže od zraka, a da bi ostali suhi opet trebamo vatru."

Jedan od ključnih pojmova u preživljavanju je tzv. 'pravilo broja tri'. Čovjek okvirno može preživjeti tri minute bez zraka, tri sata na ekstremno hladnim temperaturama, tri dana bez vode i tri tjedna bez hrane.

"Većina ljudi tu griješi. Kad ih pitaš što bi prvo napravili da se izgube u šumi odmah govore kako bi radili oružje i lovili, što je potpuno nebitno. Važno je znati prioritete", ističe Travica.

Odjeća koju nosimo i oprema koju imamo na raspolaganju u kriznim situacijama mogu značiti razliku između života i smrti. Zato nadodaje da preživljavanje počinje kod kuće:

"Bez opreme čovjek uvelike ovisi o sreći, a mi u preživljavanju nastojimo eliminirati faktor sreće. Dobro je sa sobom uvijek nositi stvari koje se ne mogu improvizirati, a to su nož, vatra i posuda. Kombiniranje već samo tih triju stvari nudi čitav spektar novih mogućnosti i one su osnova preživljavanja."

Zajednica survivalista

Sve što zna Travica je naučio kroz suradnju sa međunarodnim udrugama i školama te iz vlastitog iskustva. Kao pripadnik prve generacije survivalista u Hrvatskoj sve je certifikate polagao u inozemstvu.

"Kada smo mi počinjali ovoga nije bilo u Hrvatskoj, pa smo uglavnom radili sa strancima. Danas smo mi tu i pod nama je bilo već nekoliko generacija hrvatskih instruktora. Također, puno se nauči u razmjeni znanja unutar zajednice. Kao i za bilo što – za vježbanje, parkour, street workout – tako postoji i zajednica osoba koje se bave preživljavanjem. Bear Grylls, Ed Stafford, Les Stroud, Dave Canterbury, Mykel Hawke – svi se međusobno poznajemo jer je zajednica prilično mala."

Kao jedan od razloga zašto se bavi preživljavanjem Travica ističe cjelokupnu filozofiju samodostatnosti.

"Uvijek me to interesiralo čisto zato jer mi je logično, nije to zato jer nisam normalan", smije se. "Gledam na to ovako - za mobitele ili računala postoje obični korisnici koji znaju samo ono osnovno i napredni korisnici, 'power useri' koji žele znati sve o računalima. Želim biti životni power user", zaključio je Travica.