Počinje u 19 i traje do 20 sati

Središnja informativna emisija javnog servisa po mnogočemu je prepoznatljiva i jedinstvena. Sat koji odbrojava početak emisije, plava boja, jedan voditelj srednjih godina, ekrani u pozadini, trajanje od 30 minuta, termin u „pola osam“ koji je sinonim za kraj radnog dijela dana još od listopada 1974. godine – sve je to dio tradicije Dnevnika HTV-a na koju je naviklo 1,2 milijuna pretplatnika. No slaba gledanost uzrokovala je značajne promjene.

Tako od 2. ožujka Dnevnik HTV-a počinje u 19 sati i traje sat vremena, od čega je zadnjih 15 minuta rezervirano za sport i vremensku prognozu. S ekrana nas pozdravljaju voditeljsko-urednički parovi, Sanja Mikleušević-Pavić i Đurica Drobac te Tina Šimurina i Stipe Alfier. Pažljivi gledatelj uočit će i minimalne promjene u scenografiji i grafici emisije, dok su veće promjene po tom pitanju najavljene za jesen. Prof. dr. sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti osvrnula se na novi Dnevnik iz stručne perspektive: „Ljudi koji vode Dnevnik su profesionalci, ali to je tek početak i nedostaje im više ležernosti u međusobnoj komunikaciji. Osnovna stvar jest da je Dnevnik predugačak i da koncepcija nije prepoznatljiva. Valjda zato što se tek stvara.“

SADRŽAJ JE NOVI IZAZOV

Dulje trajanje znači i više vijesti, više informativnih priloga. No, HTV je po tom pitanju malo zakazao. Prva vijest kojom je otvorena era novog Dnevnika bila je naručeno istraživanje u kojemu je utvrđeno da je većina građana Hrvatske spremna na tzv. bolne rezove. Istraživanje je provela agencija Masmi Adriatica na 517 ispitanika, što je relativno mali uzorak da bi se rezultat mogao generalizirati.

Unatoč dužem trajanju, novi Dnevnik ima malo dnevnih vijesti te još manje vijesti iz vanjske politike. Prevladavaju duži prilozi koji nemaju veliku informativnu vrijednost te su kao takvi prikladniji za druge HTV-ove emisije. „Ako je prva vijest da će se konačno sresti predsjednica i premijer naše države, onda možemo samo konstatirati da je Dnevnik odraz neobičnog i tužnog vremena u kojem živimo. Nisam primijetila neke velike razlike u odnosu na prethodno razdoblje, osim što su urednici i voditelji na mukama jer sat vremena treba ispuniti sadržajem koji će zadovoljiti što veći broj gledatelja“, komentirala je profesorica Vilović. U svim hrvatskim informativnim emisijama, pa tako i u novom HTV-ovom Dnevniku, ima puno telefonskih javljanja, a postoji i trend nepotrebnih stand up-ova, čiji se broj u novom Dnevniku smanjio. Zanimljive su i najave, koje se ponavljaju tri puta za vrijeme emisije i tako upotpunjuju oko tri minute, što je dovoljno čak i za prilog.

RAT TERMINIMA

Mnogi kritičari i medijski djelatnici kažu da novi Dnevnik izgleda CNN-ovski. No, zašto tražiti sličnosti u svijetu, kada je očiti predložak svih promjena samo koji kanal dalje i kada su ove promjene samo još jedna bitka u medijskom ratu.

Pad gledanosti Dnevnika HTV-a je uzrokovan jednim dobro osmišljenim trikom. Naime, Dnevnik Nove TV počinje u 19:15 sati temom dana, no gledateljima se najavi da će kroz emisiju saznati više o tome. Ako pažljivo gledate uočit ćete da se opet točno u 19:30 sati, kada je počinjao Dnevnik na HTV-u, vraća na udarnu temu s početka emisije i na taj način zadržava većinu gledatelja koji će prije ostati na Novoj TV kako bi do kraja saznali sve o vijesti s početka, nego prebaciti na prvi program HTV-a i gledati sve ispočetka.

Sada HTV-ov Dnevnik počinje 15 minuta prije Nove TV i tako se nastavlja rat terminima. „Nije važno vrijeme nego sadržaj i još više navika. Treba pričekati još neko vrijeme pa ćemo moći kompetentno prosuđivati“, zaključila je profesorica Vilović. Čini se da su se promjene ipak isplatile. Prema Večernjem listu, Dnevnik HTV-a je već prvim emitiranjem ušao u top 10 najgledanijih emisija.