Strani jezici - puka nužnost ili strast?

Iako se danas u Hrvatskoj nudi mogućnost učenja najrazličitijih stranih jezika, nekoliko zagrebačkih škola potvrđuje kako su engleski i njemački još uvijek na vrhu prioriteta. Prema riječima Željka Lončara, ravnatelja učilišta Stara Vlaška, interes za ostale jezike je praktički zanemariv, no polaznika ipak ima. Pitanje je zašto se neki ljudi za njih odlučuju te

kakav je interes za jezike kao što su španjolski, mađarski ili pak talijanski?

Tina Ugarković, studentica rumunjskog i mađarskog, kaže kako je oduvijek voljela upoznavati nove jezike i kulture. ˝Od malena sam prepoznala različite kulture i ljude koji su totalno drugačiji od Hrvata, žive na različitim dijelovima Zemlje, a još i pričaju različitim jezicima, pa zar to nije jedan od fenomena naše planete!?˝ Na pitanje zbog čega se odlučila upravo za rumunjski i mađarski, odgovara: ˝Znala sam da se u Rumunjskoj nalazi Transilvanija, otkud je Drakula, te da ima puno Roma i to mi se činilo interesantno. Uz to je pao izbor mađarskoga, a išla sam činjenicom da su nam susjedi pa moram znati kako oni pričaju, čudno su pričali.˝

Tina govori još engleski, njemački, talijanski i španjolski; položila je tečaj za turističkog pratitelja, istražuje sanskrt i vede, te uči svaki dan. Kako kaže, sva vrata svijeta su joj otvorena. ˝Svi se trude održati svoj identitet, i zašto ne? Mi smo tu da uđemo u svijet ili ostanemo ondje gdje smo se rodili, totalno nezainteresirani za ostatak svijeta. Sve se radi o izboru˝.

Neđeljka Batinović, ravnateljica škole Svijet jezika napominje kako ˝male˝ jezike kao što su talijanski i španjolski uglavnom upisuju ljudi koji već znaju najmanje dva jezika i koji su zaljubljenici u strane jezike, iako se i tu nađe osoba kojima je jezik potreban zbog posla. Marko V. je jedan od njih, a sa svojom tvrtkom često surađuje s Talijanima. ˝Želio sam naučiti jezik kako bih se mogao lakše sporazumjevati i voditi posao, jer s njima je lakše komunicirati na talijanskom nego na engleskom.˝ Ipak, i on dodaje kako je ubrzo učenje preraslo u ljubav prema jeziku, kojega sada želi naučiti što bolje.

Još jedna od polaznika je i studentica Martina Jurak, koja u Svijetu jezika uči španjolski. ˝Kao mala sam voljela gledati španjolske sapunice i bilo mi je to zanimljivo. No, vjerujem da će mi koristiti i kasnije jer bih se željela baviti turizmom, a uz toliko ljudi koji uče engleski i njemački, mislim da bih se ovako mogla istaknuti. Spojila sam ugodno s korisnim.˝

Svijet jezika povremeno nudi i intenzivne tečajeve arapskoga, bugarskoga, albanskoga te rumunjskoga jezika, a polaznici su djelatnici Ministarstva obrane i budući zaposlenici u tim zemljama.

S obzirom da savladavanje stranog jezika, posebice onih koji su nam prostorno i kulturno udaljeniji, često nije niti brzo niti lako, želja i upornost od presudnog su značaja. Izgleda da su kod nas još uvijek najtraženiji oni jezici koji omogućuju zaposlenje na najširem području. ˝Njemački se gotovo izjednačio s engleskim, a na svakome od njih imamo po oko 40 posto polaznika˝, navodi Neđeljka Batinović. Ipak, zaljubljenika u strane jezike željnih novih znanja uvijek će biti, a Tina zaključuje kako je sve stvar onoga što želiš. ˝Jedino strah od onoga što ne znaš može spriječiti uspjeh i napredak, a tako nikad nećeš naći posao u Hrvatskoj, a kamoli u inozemstvu.˝