I čistačice bi trebale znati osnove rada na računalu

Kada je tvrtka Rimac Automobili nedavno objavila oglase za posao, podigli su pravu prašinu. Naime, Mate Rimac tražio je čistačicu s poznavanjem osnovnog rada na računalu. Nakon što ga je javnost napala, Rimac je na svom službenom Facebook profilu odgovorio: “U zemlji koja se bori s nezaposlenima i odljevom ljudi, pljuje se po oglasima za radno mjesto”, napisao je Rimac i dodao da čistačice trebaju znati na računalu popisati materijal koji im treba i poslati mail u nabavu, i da zato traži osnove informatike.

Informatička pismenost pokazuje se sve češće kao nužni alat pri zapošljavanju u 21. stoljeću. Iako su se vodile razne polemike o uvođenju informatike kao obveznog predmeta, nova kurikularna reforma ipak ne predviđa ostvarenje te ideje. Informatika će i dalje ostati izborni predmet, ali će se kao takav učenicima nuditi već od prvoga razreda osnovne škole.

Siniša Jovčić, profesor informatike u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša, smatra da su dva nastavna sata informatike na tjedan za učenike osnovnih škola dovoljna. Također smatra da osnovnoškolcima nisu sva područja informatike jednako zanimljiva te da je programiranje izrazito neatraktivno toj dobnoj skupini.

S druge je strane u srednjim školama informatika obvezan predmet, ali većinom samo jednu godinu. Velik je problem predznanje s kojim učenici dolaze na nastavu.

“Budući da je informatika u osnovnoj školi izborni predmet, neka djeca dolaze s predznanjem, no mnogo ih ipak nema adekvatno znanje. Imaju ‘pametne’ telefone i računala kod kuće, no pitanje je koliko imaju pristup računalu i mogu li biti samouki”, tvrdi Vesna Pribeg, profesorica koja informatiku predaje u Gimnaziji Tituša Brezovačkog.

O tome što bi u nastavi informatike trebalo mijenjati, svaki profesor ima svoje mišljenje. Dok profesor Jovčić smatra da bi trebalo uvesti više prakse, a smanjiti opseg teorijskog gradiva, profesorica Pribeg misli da bi trebalo uvesti i više programiranja.

“Informatika se treba uvesti kao obvezan predmet u prvom razredu. Što se prije počne, to bolje, jer informatika je budućnost“, kaže Filip Kisić, učenik IV. gimnazije. Većina je njegovih kolega svjesna da je informatička pismenost danas više nego nužna.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ističu pak da više od 60 posto nezaposlenih u evidenciji HZZ-a posjeduje određeni stupanj informatičkog znanja, što bi značilo da se čak ni oni s osnovnim znanjima ne uspijevaju zaposliti jer poslodavci većinom traže više.

“Danas, u doba sve većeg razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija te njihove primjene u sve širem spektru djelatnosti, osnovna informatička pismenost postaje presudna za zapošljavanje na većini radnih mjesta. U većini oglasa objavljenih preko HZZ-a traži se posjedovanje barem osnovne razine digitalnih kompetencija. U velikoj većini oglasa objavljenih preko HZZ-a traži se posjedovanje barem osnovne razine digitalnih kompetencija”, ističu iz HZZ-a.