MZOS će novac iz EU tražiti kad budu spremni, kreće li provedba u rujnu?

Hrvatsku je stručnu javnost ovih dana opet uznemirilo pitanje - guši li se Cjelovita kurikularna reforma? Razlog za takav pesimistični stav u indikativnom je godišnjem planu poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. godinu u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. Indikativni godišnji plan ima 19 stavki pod nazivom obrazovanje, ali nedostaje najvažnija - Cjelovita kurikularna reforma.

ČEKAJU SVE DOKUMENTE

Izostanak Cjelovite kurikularne reforme u Indikativnom planu znači da Vlada neće aplicirati reformu za bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Naime, očekivalo se da će u 2016. godini Vlada povući 50 milijuna kuna iz EU-ovih fondova za edukaciju nastavnika potrebnu za eksperimentalno provođenje kurikularne reforme u 60 škola.

No iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta tvrde kako nema gušenja reforme i da ona ide dalje. Poručuju kako objavljena indikativna lista koja je podigla prašinu nije finalna nego da je podložna promjenama, i to što na toj listi trenutačno nema kurikularne reforme ne znači da će je Ministarstvo ugušiti.

Ministarstvo tvrdi da će kurikularna reforma biti prijavljena za sredstva iz EU onda kada se završe kurikularni dokumenti, definiraju zaduženja stručnih agencija u području stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika te precizno odredi dinamika provedbe navedenih aktivnosti. Kada će to točno biti, Ministarstvo nije naglasilo, ali ukratko tvrde da reforma ide dalje kad se za to ispune svi uvjeti.

“Sredstva za rad vezano za Cjelovitu kurikularnu reformu, MZOS je osigurao u ovogodišnjem proračunu u iznosu od 6,316.004,00 kn, a nakon eksperimentalne faze uslijedit će nastavak provedbe reforme koji će se financirati sredstvima Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. (Europski socijalni fond)”, poručuju iz Ministarstva.

OKUPLJANJE PRED SABOROM

S druge strane mnogi stručnjaci smatraju da je neuvrštavanje kurikularne reforme u Indikativni godišnji plan znak da se neće ni provoditi. Nikola Baketa, doktorand na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je, bez obzira na kasnija objašnjenja i opravdanja iz MZOS-a, “ovim činom ipak poslana određena poruka”, i dodaje da je nejasno zašto je reforma koja je isticana kao jedna od najvažnijih stvari u obrazovanju izostavljena.

“Smatram da bi aktualnoj vlasti najpovoljniji ishod bio kad bi ekspertna skupina, potaknuta ovakvim potezima, sama dignula ruke od projekta. Tada bi mogli reći da je pružena podrška, ali da očito nije bilo volje za suradnju”, naglasio je Baketa.

Građanski odgoj i obrazovanje (GOOD) inicijativa okuplja pripadnike organizacija civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima. Pripadnici inicijative iznimno su brzo reagirali na novonastalu situaciju i dva dana nakon što je u medijima izašla priča o navodnom gušenju reforme, okupili su se ispred zgrade Hrvatskog sabora, dijelili pisma zastupnicima, te ih tražili da podrže reformu. Okupili su se oko ulaza držeći plakate na kojima je pisalo “Bacate li uloženi trud i novac?”, “Umjesto gušenja, smrtonosna injekcija” i “Kol’ko para, tol’ko reformi”.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko pokušao je umiriti situaciju tvrdeći kako okupljeni “kucaju na otvorena vrata”.

SVI PODRŽAVAJU REFORMU?

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar stalno tvrdi da reformu nitko ne guši i da se ona nastavlja.

Nakon sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, djelovalo je kao da su svi akteri zapravo na istoj strani i da podržavaju reformu, međutim, nisu svi suglasni o tome kada se ona treba početi provoditi. Ministar Šustar rekao je da nema šanse da kurikularna reforma propadne. Bivši ministar Željko Jovanović zauzeo se za to da se eksperimentalna provedba reforme započne već u rujnu ove godine. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje reforme, istaknuo je kako ima podršku i prošle i sadašnje vlade, ali i da ne vidi problem ako se njeno uvođenje odgodi za godinu dana, prenio je HRT. Ministar Šustar objasnio je daljnji tijek događanja. Trenutačno traje stručna rasprava koja bi trebala završiti početkom svibnja, a nakon stručne, uslijedit će javna rasprava koja je ključna i trajat će najmanje mjesec dana. Primjedbama i prijedlozima iz rasprave doradit će se dokumenti i realno je moguće da eksperimentalna provedba započne u rujnu. Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije, na sjednici Odbora je izrazio mišljenje da sada nemaju podršku koju bi trebali imati.

“Imali smo problema s prošlom vladom, pa tri mjeseca tehničke vlade, pa sad tri mjeseca se ništa ne događa. Dakle, već šest mjeseci se ništa ne događa”, rekao je Budak, a prenio GOOD.

Berto Šalaj s FPZG-a smatra da najnovija događanja sugeriraju kako najava o odustajanju od reforme koju smo mogli pronaći u programskim smjernicama nove vlade ipak nije bila slučajna pogreška. “Pod pritiskom javnosti Vlada je odustala od radikalnog reza i prekida reformskog procesa i odlučila se za postupno ‘gušenje i izgladnjivanje’ kurikularne reforme, no rezultat će u konačnici biti isti - reforma će ostati mrtvo slovo na papiru”, smatra Šalaj.