Vrhunski rezultati na natjecanjima ne nose nužno i dodatne bodove
Besmisleno je da učenici koji briljiraju na području prirodnih znanosti ne upišu prirodoslovni fakultet samo zato što ne znaju dobro napisati esej iz hrvatskog jezika, smatra maturant Joško Dugandžić
Svaki fakultet ima svoje kriterije za upise, a mišljenja učenika o bodovima za upis podijeljena su. Dok jedni pozdravljaju nagrađivanje dodatnim bodovima za postignuća u sportu, glazbi ili natjecanjima, drugi se tome oštro protive. Kriteriji upisa iz godine se u godinu mijenjaju, a poredak na rang-listama često ovisi o samo nekoliko bodova, do kojih se dolazi na različite načine. I dok jedni griju stolac i uče, drugi se ističu izvanrednim sportskim postignućima ili glazbenim talentom. Neki fakulteti to prepoznaju i cijene, a drugima to ne igra nikakvu ulogu.
DRŽAVNA NATJECANJA
Na državnim natjecanjima sudjeluju učenici koji se kao pojedinci ističu znanjem, vještinama ili sposobnostima u skladu s pravilima natjecanja. Budućim inženjerima strojarstva i brodogradnje izravan upis na fakultet osigurava jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz fizike, kemije i matematike. Izravan upis ima i najbolji učenik koji dolazi iz neke inovatorske udruge ili kluba.
Srednjoškolci koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima u znanju iz matematike, fizike ili informatike ostvaruju pravo izravnog upisa na FER, ali samo ako su položili maturu. Državni prvak iz biologije, matematike ili kemije ima pravo na izravan upis na Prirodoslovno-matematički i Prehrambeno-biotehnološki fakultet, a za upis na Farmaceutsko-biokemijski fakultet moguće je dobiti dodatnih 30 bodova za osvojena prva tri mjesta na natjecanjima iz biologije, kemije i matematike. S druge strane državna natjecanja ne donose nikakve dodatne bodove za upis na Medicinski i Stomatološki fakultet.
Maturant Joško Dugandžić smatra pravednim najbolji uspjeh na državnom natjecanju nagraditi izravnim upisom na fakultet te navodi kako je “apsolutno besmisleno da učenici koji briljiraju na području prirodnih znanosti ne upišu fakultet samo zato što ne znaju dobro napisati esej iz hrvatskog jezika”.
Osim državnih natjecanja, dodatne bodove donose i međunarodna te olimpijade. Tako Agronomija i Rudarsko-geološko-naftni daju izravan upis za učenike koji su bili na međunarodnim natjecanjima, dok međunarodne olimpijade kao odskočna daska služe svima koji žele upisati neke od smjerova na Šumarskom fakultetu ili biti geodeti.
DO 100 BODOVA ZA SPORT
Dodatno bodovanje rezultata s natjecanja podržavaju učenici Dominik Ilijaš i Marina Monika Marić koji smatraju da je nužno dati priznanje srednjoškolcima za trud izvan školskih okvira jer “koji bi bio smisao državnih natjecanja ako najbolja postignuća ne bi podrazumijevala pogodnosti u daljnjem školovanju”, tvrde oni. Njihovo mišljenje ne dijeli učenica Ana Dujmović koja govori kako ne vidi smisao izravnog upisa na fakultet na temelju rezultata natjecanja, tvrdeći da misli “da učenici natjecatelji ipak trebaju biti ravnopravniji s drugima, pisati državnu maturu i polagati prijamne ispite”.
“Smiješno mi je da samo natjecanje bude presudni faktor hoće li netko upasti na fakultet ili ne”, dodaje Ana. Dakako, oni koji se aktivno bave sportom, glazbom ili idu na natjecanja smatraju kako je svaki dodatni bod koji dobiju itekako pravedno stečen. Ali ne priznaju to svi fakulteti, pa sportaši koji ciljaju upisati neki od mnogobrojnih smjerova na Filozofskom, Ekonomskom, PMF-u, Učiteljskom ili dakako, Kineziološkom fakultetu, mogu odahnuti jer im upravo oni priznaju trud na području sporta. Učenici mogu dobiti od jedan do deset posto, ovisno o tome koji fakultet upisuju i kojoj kategoriji sportaša pripadaju. Naravno da Kineziološki ovdje najviše bodova dodjeljuje upravo sportašima, i to od 80 do 100 bodova.
SAMO MATURA I PRIJAMNI
I dok budući učitelji mogu po nekoliko postotaka dobiti za natjecanja iz znanja, sporta i glazbeno školovanje, a budući novinari olakšat će si upis ako objave neke novinarske radove prije upisa na fakultet, zanimljivo je da Akademija dramske umjetnosti provodi vlastite provjere znanja i vještina, međutim ne daju dodatne bodove za postignuća učenika. Akademija nije jedina koja prakticira ovaj način rada. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu još je nekoliko fakulteta kojima je važan samo ispit državne mature, ili državna matura u kombinaciji s vlastitim prijamnim ispitom. Među njima su i Fakultet političkih znanosti za smjer politologije, Vojno inženjerstvo i Edukacijsko-rehabilitacijski, Arhitektonski fakultet te Muzička akademija. Ova posljednja specifična je jer kandidatima ne priznaje ništa osim prosjeka ocjena i vlastitog ispita provjere znanja, vještina i sposobnosti, ovisno o području za koje se učenik prijavio.