‘Političkim elitama odgovara da narod bude politički nepismen’

Ne mogu ništa promijeniti. To me ne zanima.

Često su baš to riječi mladih pri pomisli na politiku. Ipak, ona će barem jednom zahvatiti i onoga koji za nju ne mari. Zato je znanje o politici nužno. Stvari se mogu promijeniti i na svoju budućnost može se i treba utjecati. Potrebno je samo znati način na koji djelovati. Mladi u Hrvatskoj, prema različitim istraživanjima, pokazuju loše građanske vrline, a mnogi za to često okrivljuju obrazovanje.

VLADAVINA NARODA

“U suvremenim demokracijama, u kojima svi građani dobivaju mogućnost sudjelovanja u upravljanju zajednicom, postaje vrlo važno koliko su građani sposobni za obavljanje te uloge”, kaže Martina Horvat iz GOOD Inicijative koja se zauzima za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.

Inače, građanski odgoj i obrazovanje poučava se u gotovo svim demokratskim državama. To je sasvim legitimna stvar jer demokracija doslovno znači vladavina naroda. Narod treba naučiti vladati razvijanjem kritičkog mišljenja. Poštivanje ljudskih prava i poznavanje osnovnih političkih pojmova te Ustava važno je za dobru vladavinu.

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatske škole uvodi se već dvadesetak godina, ali tek se od akademske godine 2014./2015. provodi u svim osnovnim i srednjim školama kao obvezan. Predmet se provodi međukurikularno, no kvaliteta njegova provođenja je upitna.

“Uveden je isključivo međupredmetno radi boljeg povezivanja postojećih tema, a bez uvođenja novih tema u nastavu, bez adekvatne metodičke i sadržajne pripreme nastavnika te bez osiguranog prostora u nastavi da bi se postigli postavljeni ishodi. Sam program je upitne provodljivosti i teorijski nejasno koncipiran”, objašnjava Horvat.

Da Hrvatska nema kvalitetno građansko obrazovanje smatra i Berto Šalaj iz Vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti. Kao jedan od razloga navodi i otpor političkih elita.

“Mislim da je takav otpor rezultat kombinacije. S jedne strane ignorancije i neznanja političkih elita, a s druge jednoga specifičnoga, elitističkog razumijevanja demokracije u kojemu je jedini zadatak građana svake četiri godine glasovati na izborima. Drugim riječima, političke elite ne žele da im se građani ‘miješaju’ u posao, pa je logično da ne žele da građani budu politički pismeni”, objašnjava.

I društveno vrlo aktivna udruga “U ime obitelji” zauzima se za građanski odgoj u školama, i to na međukurikularan način. Međutim, u udruzi smatraju da građanski odgoj u školama formiraju lijevoliberalne udruge, čime nisu zadovoljni.

“Trenutačno uvođenje građanskog odgoja nameću udruge koje su interesno i ideološki povezane s bivšom vlasti te se stoga, nažalost, građanski odgoj uvodi u obrazovni sustav u sklopu jednog isključivog svjetonazora i kao sredstvo preodgoja, odnosno formiranja mladih za taj svjetonazor”, govori Ivan Munjin, član Upravnog odbora “U ime obitelji”.

Iz GOOD Inicijative pak smatraju da su vrijednosti kojima mlade treba poučavati one za koje smo se kao društvo odredili Ustavom.

“Što se vrijednosti tiče, imamo osnovne vrijednosti definirane u Ustavu i one su polazište, a škola i društvo su prostori u kojima treba osigurati dijalog i komunikaciju o prostorima gdje postoje različita tumačenja kao i o drugim međusobnim različitostima”, objašnjavaju.

NEPRIPREMLJENI UČITELJI

Cjelovita kurikularna reforma koja se priprema, okuplja, među ostalim, i radnu skupinu za izradu prijedloga kurikula međupredmetnih tema. Jedna od njih je i Građanski odgoj i obrazovanje.

“Za sada ostaje međupredmetna tema od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole”, komentira doc. dr. sc. Marina Diković sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i članica radne skupine.

Problem s provođenjem ovoga predmeta Diković također vidi “u nedovoljnoj pripremljenosti učitelja i nastavnika za poučavanje Građanskoga odgoja i obrazovanja”. Stoga smatra da će do poboljšanja doći kada se na sve učiteljske i nastavničke studije uvede obvezan sadržaj iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja.

“Donošenjem kurikula Građanskoga odgoja i obrazovanja u sklopu Cjelovite kurikularne reforme i njegovom provedbom u osnovnim i srednjim školama očekuje se ozbiljnije razmatranje uvođenja tog područja na učiteljske i nastavničke studije prema uzoru na Europu”, objašnjava. Iz GOOD Inicijative podupiru izradu kurikula, ali vide i određene probleme. “Isključiva se međupredmetnost u slučaju hrvatskoga obrazovnog sustava nije pokazala dobrom niti dovoljnom jer dovodi do podijeljene odgovornosti te je otežano praćenje provedbe. Potrebno je predvidjeti vrijeme u satnici i imati stručnog učitelja čija je odgovornost potaknuti razvoj građanske kompetencije učenika kako bismo bili sigurni da učenike u Hrvatskoj ne zakidamo u odnosu prema europskim vršnjacima”, zaključuju.