Kako se osamostaliti uz 2400 kuna prihoda?

Mama, što si danas skuhala za ručak? - iz dnevne sobe viče Hrvoje Horvat. U tom pitanju ne bi bilo ništa sporno (osim možda kućnog odgoja) da Hrvoje nije jedan od 83 posto Hrvata između 25 i 29 godina koji još žive s roditeljima. Prema podacima Eurostata (Statističkog ureda Europskih zajednica) iz 2014., Hrvatska je sa 70,2 posto prva po broju mladih između 18 i 30 godina koji još žive u roditeljskom domu. U Danskoj taj postotak iznosi samo 18,6 posto.

RAZLOZI ZA OSTANAK

“Za kasno napuštanje roditeljskog doma u Hrvatskoj ne možemo navesti jedan razlog”, smatra profesorica sociologije i filozofije Ljubica Božić. “Neopozivo tvrdim da se za mlade ljude sa završenom školom još skrbe roditelji i djedovi i bake sa svojim dragocjenim mirovinama, a zbog njihove nezaposlenosti. Kasnija samostalnost mladih je ujedno i rezultat mentaliteta starijih. U nas su mnogi stariji svoj život podredili stjecanju materijalnih uvjeta za život svojih potomaka”, dodaje.

Činjenicu da su u Hrvatskoj višegeneracijska kućanstva, za razliku od Danske, više pravilo nego iznimka, komentirala je i Gabrijela Martić iz upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske. U Mreži ističu važnost osnivanja ureda za mlade pri Vladi Republike Hrvatske kako bi se skrenula pozornost na mlade od 15 do 29 godina koji čine petinu hrvatskog stanovništva. Mreža mladih naglasak stavlja i na potrebu za poboljšanje stručnih praksi da se mladi što bolje prilagode zahtjevima tržišta. Osim toga smatraju da je velik problem to što mladi nakon završenog obrazovanja kada su bez radnog staža, a traže posao, ne primaju nikakvu naknadu. To im u konačnici onemogućuje egzistenciju bez roditeljske pomoći.

STAŽIRANJE PREMALO PLAĆENO

Sandra Jardas magistra je talijanskog jezika i književnosti. Ima 29 godina, ali i dalje živi s roditeljima.

“Kad sam završila fakultet nisam mogla naći školu u kojoj bih mogla stažirati godinu i pol dana, a za raznorazne posliće koje sam radila nisam bila plaćena dovoljno da se preselim i iznajmljujem stan. Poslije sam stažirala i dobivala 1600 kuna na mjesec bez putnih troškova koji su bili vrlo visoki i isto tako sam trebala naći dodatne poslove da bih možda imala da preživim mjesec”, objašnjava Sandra.

“Srećom, nakon staža sam se zaposlila, ali opet na više mjesta. Trenutačno sam u radnom odnosu na puno radno vrijeme, ali ne za stalno, što je još jedan razlog za život s roditeljima“, zaključuje Sandra. Dodala je kako svaki mjesec sudjeluje u troškovima kućanstva, ali kako na iseljavanje još ne pomišlja. Iako se za stažiranje od 2015. dobiva 2400 kuna, postavlja se pitanje je li to dovoljno da se mladi osamostale. Potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u Republici Hrvatskoj iznosi 6672 kune. Cijena najma prosječnog stana u Zagrebu bez režija iznosi oko tisuću kuna. Računica je jednostavna i teško je očekivati iseljavanje mladih iz roditeljskog doma dok god ovise o mjesečnom prihodu od 2400 kuna.