Nastava će uskoro postati zanimljivija, raznovrsnija i interaktivna

Prije nekoliko godina CARNet je započeo s masovnim planiranjem različitih projekata kojima je cilj informatizacija obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Digitalni upisi u srednje škole i fakultete, prijave matura putem interneta i e-Dnevnik samo su neke od promjena do kojih je došlo u posljednjih nekoliko godina. Ali puni potencijal nije ostvaren.

KOMBINACIJA STARIH I NOVIH METODA

Najnoviji, i za sada planirano najveći, CARNetov projekt je e-Škole koji je 2015. godine započet u pilot fazi. Svrha projekta e-Škole stvaranje je digitalno zrelih škola, koje će razvijati digitalno kompetentne i istraživački nastrojene učenike, željne novih znanja i prilagođene zahtjevima modernog obrazovanja i europskog tržišta rada. Plan je informatizirati administrativne procese u školama, uvesti informatičke i komunikacijske tehnologije u nastavu te spojiti škole na internet i međusobno ih povezati.

Upitni pogledi i mogući problemi s realizacijom ovih ciljeva ne bi iznenadili, budući da se projekt zasniva na informatizaciji i informatičkoj pismenosti u državi u kojoj je 40 posto odraslih osoba između 25 i 65 godina starosti informatički nepismeno. I situacija se neće tako skoro promijeniti, s obzirom da je ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Vedran Mornar, prije nekoliko tjedana izjavio kako Hrvatska nema dovoljno novaca da se informatika uvede kao obavezan predmet u sve škole.

Iz CARNet-a, s druge strane, uvjeravaju kako kod provođenja prijašnjih informatičkih projekata nije bilo nikakvih problema niti otpora, već profesori, učenici i roditelji spremno prihvaćaju napredak. Također, jedan od ključnih nosioca projekta e-Škole koji prethodi svemu ostalome upravo je obrazovanje i podrška nastavnicima i školskom osoblju jer ako oni nisu sposobni i spremni za nove tehnologije, usluge i načine podučavanja projekt će propasti neiskorišten i odbačen, dodali su iz CARNet-a.

Projekt e-Škole najviše bi trebao promijeniti način na koji se odvija nastava. Cilj je učenike i profesore približiti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te potaknuti nastavnike da sami stvaraju digitalne obrazovne sadržaje, čime će nastava postati zanimljivija, raznovrsnija i interaktivna. U pilot dijelu projekta ove nove metode bit će dostupne samo u nastavi matematike, fizike, kemije i biologije. Ideja je da se omogući istovremeno korištenje suvremenih tehnologija, ali i tiskanih udžbenika i krede i ploče.

HRVATSKA NEMA NOVACA

Ministar Mornar još je prošle godine tvrdio da u proračunu nema dovoljno novaca niti za informatizaciju škola. U školama diljem svijeta djeca od prvog dana uče kako se služiti računalom, i kako biti informatički pismeni, a kod nas su u upotrebi još uvijek kreda i zelena ploča, jer se nema novaca u proračunu.

Pilot projekt planiran je u trajanju od 2015. do 2018. godine, u što će biti uloženo 40 milijuna eura, a obuhvatit će oko 10 posto tj. oko 150 osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske. Ukoliko pilot projekt pokaže pozitivne rezultate, kreće se u veliki projekt u trajanju od 2019. do 2022. godine čija je vrijednost otprilike 140 milijuna eura i kojim se planira obuhvatiti još 50 posto škola. Projekt će biti financiran 85 posto sredstvima Europske unije, a 15 posto sredstvima iz nacionalnog proračuna Republike Hrvatske. No ta financijska sredstva i dalje nisu dostatna da pokriju cijeli obrazovni sustav u državi. Tako će završetkom oba projekta 2022. godine, informatizirano biti 60 posto ukupnog broja škola u Republici Hrvatskoj. To i dalje ostavlja 40 posto osnovnih i srednjih škola koje neće biti informatizirane, te će ostati na istom sistemu nastave i administracije kao i deset, i više, godina ranije.

GDJE SMO SADA S INFORMATIZACIJOM?

Ono što bi se moglo očekivati od informatičkih upisa u škole nije potpuno ostvareno. Iako se biranje škola i slanje podataka može odraditi iz vlastitog doma putem interneta, sustav i dalje zahtijeva osobnu primopredaju svih potrebnih dokumenata. Vrlo je lako zaključiti da cijeli proces građanima nije pretjerano olakšan, jer je i dalje potrebno doći u obrazovnu ustanovu i čekati u redu kako bi se upis u dotičnu školu ili fakultet realizirao.

E-Dnevnik je, kako izgleda, jedan od najuspješnijih projekata koji je uvelike utjecao na način odvijanja nastave u osnovnim i srednjim školama. Promjenu s upisivanja ocjena rukom u tradicionalni Imenik na upisivanje ocjena u računala ili tablete koje osigurava škola u e-Dnevnik prihvatio je veliki broj škola diljem Hrvatske iako pokrivenost još uvijek nije potpuna. E-Dnevnik daje učenicima i njihovim roditeljima priliku da uvijek imaju pristup te jasno mogu vidjeti ocjene, izostanke i ostalo. Aritmetički prosjeci ocjena automatski se izračunavaju što daje jasniju sliku o napredovanju ili nazadovanju učenika. Profesori mogu vidjeti ocjene samo iz svojeg predmeta te se tako onemogućuje mijenjanje stava o učeniku spram ocjena i opaski iz drugih predmeta. Jedna od najinovativnijih stvari koju e-Dnevnik nudi je automatski e-mail koji se šalje roditeljima kada im dijete nije u školi, u slučaju naravno da je roditelj dao ispravnu e-mail adresu razredniku. Tako se uspješno smanjuje učestalost markiranja i broj izostalih sati.