Najviše se prekvalificiraju mladi ljudi

Trideset milijuna kuna država je izdvojila za prekvalifikacije nezaposlenih osoba za ovu godinu. Na njih prije svega pravo imaju oni koji su dulje od šest mjeseci na burzi rada kao i oni koji su posao izgubili jer su bili tehnološki višak na prethodnom radnom mjestu, ali i svi ostali koji to žele. Za otprilike 300.000 ljudi, koliko ih je na burzi, prekvalifikacije, stručno osposobljavanje ili usavršavanje mogu predstavljati slamku spasa i korak bliže zaposlenju.

MINIMUM OBRAZOVANJA

Mnogo dugotrajno nezaposlenih osoba, onih koji imaju nisku razinu obrazovanja i mladih koje tek čeka vrijeme pronalaska posla nisu upoznati s opcijama koje im se nude.

Marija Ivanović, stručna savjetnica u Odsjeku za profesionalno usmjeravanje, objasnila je da je “obrazovanje nezaposlenih jedna od aktivnih mjera koje Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi s ciljem povećanja njihove zapošljivosti, posebice kada je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazovanja, odnosno onim osobama koje se zbog nedovoljne i neadekvatne razine kvalificiranosti ne mogu integrirati na lokalno tržište rada”.

Svaka nezaposlena osoba koja se odluči na program prekvalifikacija prolazi individualna savjetovanja na kojima ih savjetnici za zapošljavanje informiraju o mogućnostima uključivanja u neku od mjera zavoda. U programe se uključuju osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, a nakon prekvalifikacije stječu novo zanimanje. Ovisno o samoj vrsti programa, prekvalifikacije mogu trajati i do devet mjeseci.

Ivanović ističe kako HZZ prati stopu nezaposlenosti osoba koje su završile program obrazovanja šest mjeseci po završetku programa. Prema podacima za prethodnih nekoliko godina, šest mjeseci nakon završenog obrazovanja u prosjeku je svaka treća osoba bila zaposlena, no taj podatak uvelike varira ovisno o vrsti obrazovnog programa, odnosno razdoblju kada se osoba obrazovala.

SEZONSKI POSLOVI

Stopa sezonskih zapošljavanja osoba nakon završenih obrazovnih programa za zanimanja u području turizma i ugostiteljstva je svakako znatno veća. Iz HZZ-a ističu kako je udio mladih nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 29 godina uključenih u obrazovne programe Zavoda značajno veći od udjela nezaposlenih osoba starije dobi od 50 i više godina.

Bez obzira na obećavajuće podatke koje HZZ iznosi svake godine kada su prekvalifikacije u pitanju nezaposleni su jako skeptični. Najveći problem koji ističu kada su u pitanju prekvalifikacije je kratkotrajnost nađenog posla. Smatraju da prekvalifikacije mogu donijeti samo sezonske poslove nakon kojih se ponovno vraćaju na burzu rada u potrazi za poslom koji bi im mogao osigurati stalnu financijsku sigurnost.

Osim nezaposlenih i učenici su dosta skeptični. Tako je i Karlo Blažević, učenik Treće ekonomske škole, rekao da “kratkoročno prekvalifikacije možda i jesu korisne jer je bolje raditi nešto nego ne raditi ništa, ali dugoročno želim raditi nešto za što sam se obrazovao”.