Borba za prava jednih zakida druge

Pregovori sindikata Vertikale obrazovanja i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod s Vladom RH i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta trenutačno su u stanju mirovanja. Prema riječima predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimira Mihalineca, novoj vladi će trideset dana od dana stupanja na dužnost uputiti isti zahtjev koji su prošlih dana uputili i premijeru Zoranu Milanoviću.

A kako je sve krenulo? Učiteljima i nastavnicima u srednjim i osnovnim školama još 2012. godine ukinut je dodatak na staž koji je djelomično kompenziran 2013. godine, a najviše su izgubili oni koji su pred mirovinom. Naime, prosvjetarima s 19 godina staža i više, koeficijent je smanjen za čak 13,1 posto dok je velikoj većini s manje od 19 godina staža pak povećan za manje od tri posto.

Petodnevni štrajk prosvjetara započeo je 25. rujna 2015., nekoliko tjedana prije no što Vlada postane tehnička, što resorni ministar Vedran Mornar smatra neprihvatljivim jer, kako je izjavio, Vlada nije spremna stvarati obveze sljedećoj vladi.

“Tajming štrajka nema nikakve veze s datumom izbora nego isključivo s postupcima Vlade RH u kolektivnom pregovaranju”, kažu pak iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Inače, prosječna plaća u obrazovanju od siječnja do lipnja 2015. godine iznosila je 5508 kuna, što je niže od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, koja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi 5685 kuna. Treba napomenuti da su u taj prosjek uračunate plaće svih zaposlenih u obrazovanju - od domara i čistačica do ravnatelja. Ako isključimo njihove plaće, prosječna plaća nastavnog osoblja raste na 6560 kuna u srednjim i 6365 kuna u osnovnim školama.

Ministarstvo na upite Globala do zaključenja broja nije imalo komentara.

U svim zagrebačkim gimnazijama koje smo kontaktirali za vrijeme štrajka (I., V., VI., XI.) situacija je bila ista - neki su profesori štrajkali, a neki nisu. U XII. gimnaziji situacija je bila drukčija: nitko nije štrajkao. Svi se slažu da su u osnovnim, srednjim i visokim školama te na fakultetima i znanstvenim institucijama najviše ispaštali učenici i studenti koji će dane provedene u štrajku morati nadoknaditi. Osim u štrajku, nastavnici i profesori podijeljeni su i u načinu rada, pa se kao logično nameće pitanje jesu li plaće jedini problem u obrazovanju te jesu li baš svi profesori potplaćeni?