Hoće li i dalje ocjena iz fizike utjecati na upis engleskog?

U većini je gimnazija u Hrvatskoj 19 obveznih predmeta u drugom razredu maksimum, a 16 u prvom minimum. Svi su jednako važni i od učenika traže pozornost, zalaganje i znanje. Dok se gimnazijalci svijaju pod teretom općega i opširnog znanja iz gotovo svih edukacijskih područja, strukovnjacima upravo to nedostaje. No Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trenutačno je u procesu izrade programa koji bi, prema najavama, učenicima omogućio da usavršavaju znanja prema preferencijama i da se tako lakše upisuju u više obrazovne razine.

“U strukovne bi se škole trebali dodati opći predmeti budući da nam se nigdje ne priznaju oni stručni, a imamo ih tri godine, što bi značilo da nemamo predmete potrebne za prolazak na maturi i upis na fakultet”, ističe učenik Škole za medicinske sestre Vrapče, Dominik Gadže.

PRETRPAN PROGRAM

Pri odabiru gimnazije učenici nemaju šarolik izbor: neke škole imaju naglasak na prirodnim predmetima, druge na društvenima, ali u svima bi se trebala obrađivati jednaka količina gradiva, u različitom broju sati.

“Školski je kurikul dobro osmišljen, međutim teško provediv u nastavi. Program hrvatskoga jezika nije promijenjen više od 20 godina i predviđen je za nastavu od pet sati na tjedan, dok su u gimnazijskom programu propisana četiri sata tjedno”, govori profesorica hrvatskog jezika u X. gimnaziji Andrea Kosović. Budući da se na upisu na fakultet u obzir uzima cjelokupni prosjek ocjena bez odjeljivanja srednjoškolskih predmeta potrebnih za određeni studij, nejasno je zašto bi ocjena iz fizike bila kriterij za upis studija engleskog jezika.

“Učenici bi trebali moći birati između predmeta prema vlastitim potencijalima i željama, a neki bi ostali obvezni”, predlaže Tana Sirotković, maturantica VIII. gimnazije u Zagrebu. Većina se učenika složila o predmetima koji bi svima trebali biti obvezni - hrvatski i strani jezik te po jedan predmet iz prirodnih i društvenih znanosti.

REFORMA NIJE JEDNOSTAVNA

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nedavno je pokrenulo kurikularnu reformu koja do 31. siječnja želi donijeti nove prijedloge za sve programe osnovnih i srednjih škola.

“Neke su od osnovnih smjernica uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje, koje će omogućiti usmjeravanje interesa učenika te uvođenje učenja na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja”, poručuju iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Srednjoškolci se nadaju da će im ta reforma dopustiti da se više koncentriraju na područja koja ih zanimaju, bez nametanja gradiva za koji nemaju interesa.

“Voljela bih imati predmet koji se bavi održivim razvojem, a koji je danas u fokusu svih razvijenih zemalja”, priznaje Klaudija Rengel iz Poljoprivredne škole u Zagrebu. Neki su gimnazijalci poželjeli i domaćinstvo, osnove ekonomije te računovodstva, tehnički odgoj i samoobranu jer smatraju kako su to potrebne vještine koje ne nauče svi kod kuće. Kurikularnom reformom surađuje se i s nastavnicima, a stručnjak koji radi na reformi, profesor Tomislav Reškovac, priznaje da tako velika promjena nije jednostavna te su očekivanja pomalo nerealna. Podsjeća da su resursi kojima škole raspolažu ograničeni, često nema dovoljno educiranih nastavnika, a i školsko vrijeme je ograničeno za mnogo toga što bi bilo važno naučiti.