Za Harvard je potrebno više od ocjene
Strana sveučilišta su privlačna zbog mogućnosti izbora i kvalitetnije nastave, ali mnogi ne žele visoke troškove i gubitak blizine doma
Bijeg učenika na studij u inozemstvo najveća je hrvatska noćna mora i navodno san velikog broja srednjoškolaca, ali taj odabir, kažu ovogodišnji maturanti, nije baš tako lagan uz sve prednosti i mane. Broj učenika koji nakon srednje škole odlaze izvan Hrvatske povećava se, ali ne može se ni mjeriti s brojem onih koji za studiranje i dalje odabiru rodni grad. Najveći razlozi za to su, kako kažu maturanti, blizina doma i dobro poznavanje jezika, ali i nepoznavanje uvjeta ili nedostatak informacija o inozemnim fakultetima.
Maturante željne putovanja i stranih diploma ipak zabrinjava proces prijava na inozemne fakultete te uvjeti koji su posve različiti od onih u Hrvatskoj. Da su ocjene sve što se pri upisu traži, teškoća pri upisima na strana sveučilišta bilo bi mnogo manje. Referentica za Hrvate na Harvardu Lidija Ortloff ističe najveću slabu točku.
“Problem za hrvatske učenike su izvannastavne aktivnosti, točnije - njihov manjak. Savršene ocjene neće učenika dovesti na Harvard, pitanje će biti - što još radiš? A većina Hrvata odustaje od sporta, glazbe i sličnog radi održavanja dobrih ocjena”, kaže Ortloff.
To potvrđuju i sami učenici te tvrde da se na stranim fakultetima učenike i studente procjenjuje na više razina. Ne gledaju se samo njihovi brojevi i ocjene nego i njihov karakter te oni kao osobe izvan škole, i tako se odlučuje tko će biti primljen.
“Fakulteti vani, prema mom mišljenju, pružaju zanimljiviji pristup radu i veću slobodu izbora između mnogo različitih predmeta, dok mi hrvatski daju općenito i često nepotrebno znanje u određenim područjima”, govori Filip Karan, maturant koji odlazi studirati na američki fakultet u Abu Dhabi. Ipak, učenici koji su prijavili fakultete u Hrvatskoj kažu da ih je privuklo upravo to široko znanje koje se ovdje nudi.
“Vani je pristup osobniji i diplome više vrijede, ali to ne znači da je i znanje koje bih tamo dobio bolje”, ističe učenik X. gimnazije Tomislav Jeleković, koji je odlučio studirati u Hrvatskoj iako je razmišljao i o studijima u EU.
Fakulteti u Hrvatskoj zasigurno su pristupačniji i oni državni se cijene, dok su u svijetu najbolje rangirani upravo privatni fakulteti koji sa sobom nose i velike financijske troškove. Većina ih nudi neki tip stipendije, no samo oni najprestižniji spremni su pokriti sve studentske troškove.
Svi oni koji pak nisu u sedam posto najboljih učenika na svijetu, moraju biti spremni uzeti studentski kredit te uz fakultet pronaći i posao. Maturanti koji odlaze u inozemstvo toga su itekako svjesni, no smatraju da im strani fakulteti pružaju više mogućnosti i spremni su podnijeti tu žrtvu, za razliku od mnogih hrvatskih učenika koje upravo to odbija od inozemnih studija.