Matura nije bauk, ali neki su učenici ipak u paničnom strahu
Mislim da matura nije preteška, da pokazuje neku relevantnu razinu našeg znanja i da bi se trebala nastavljati provoditi i sljedećih godina, kaže Filip, maturant XI. gimnazije u Zagrebu
Dok jedni smatraju da nije preteška i da od nje ne treba strahovati, drugi se panično boje pitanja koja će ih dočekati na ovogodišnjoj državnoj maturi i “zapečatiti” im mogućnost upisa na željeni fakultet - barem tako pokazuju mišljenja maturanata koji su se sredinom ožujka “okušali” u polaganju probnih ispita koje je Visoko učilište Algebra besplatno provelo za sve zainteresirane srednjoškolce.
REZULTATI KAO SMJERNICA ZA DALJNJE PRIPREME
Filip, maturant XI. gimnazije u Zagrebu, smatra ovaj tip pripreme vrlo korisnom jer će tako provjeriti koliko je toga naučio i znat će na što se treba usredotočiti.
„Mislim da matura nije preteška, da pokazuje neku relevantnu razinu našeg znanja i da bi se trebala nastavljati provoditi i sljedećih godina“, kaže Filip i dodaje kako ga nije strah. Priprema se privatno jer u školi nemaju organizirane pripreme. S rezultatima ove probne mature zadovoljan je, iako smatra da je bila nešto teža od prave mature.
S njim se ne bi složio Davor iz Elektrotehničke škole Zagreb, koji se priprema od početka školske godine, djelomično u školi, a djelomično plaća privatne instrukcije.
„Prošlogodišnji testovi imaju dobrih pitanja, ali imaju i mnogo nepotrebnih“, smatra Davor i dodaje kako bi ukinuo maturu i vratio prijamne ispite na fakultetima jer ih smatra boljim alatom za provjeru znanja. Rezultati probnih ispita, kako kaže, bili su zadovoljavajući i poslužili su mu da dozna što još mora dodatno naučiti za pravu maturu. Ivana, učenica II. gimnazije, prilično strahuje od državne mature, za koju se priprema od početka školske godine. Na pripreme ide privatno, iako postoje i pripreme u školi.
„Užasno se bojim da će me zapasti pitanja na koja neću znati odgovore. Vidjela sam prošlogodišnje ispite i zaista dosta cjepidlače zbog gluposti“, kaže Ivana i dodaje da smatra da bi maturu trebalo skroz restrukturirati. Svojim rezultatima nije pretjerano zadovoljna, ali dodaje kako je sretna jer ima mnogo vremena za dodatnu pripremu.
Renata, bivša studentica PMF-a, ujedno i pripadnica generacije koja je pisala prvu državnu maturu, potvrdila je da su pripreme prilično napredovale posljednjih godina.
„Kada smo mi išli na maturu, mogao si samo platiti privatne pripreme, ali te nitko nije mogao zaista pripremiti za to što slijedi, jer nitko nije pojma imao što ćemo pisati na toj maturi“, prisjeća se Renata i dodaje da je postojao i ispitni katalog i mnogo nagađanja, ali nisu postojali prošlogodišnji ispiti, niti stariji kolege koji su to već prošli.
USPOREDBA ZNANJA
Klaudija Šarkanj, psiholog po struci i stručni suradnik u centru karijera iz Algebre, rekla je da je ovo druga godina da Algebra provodi ovakav tip priprema za maturu. Ispite je ove godine 4000 učenika pisalo u deset gradova, a probnu maturu sastavljalo je četvero srednjoškolskih profesora. Ispiti su koncipirani tako da su malo kraći od prave mature i ne piše se esej, ali ipak daju osjećaj prave mature.
„Ideja je provjera znanja, ali i usporedba u znanju u odnosu prema drugima. Smatramo da je relevantno znati i kako su se pripremili kolege učenici jer ako je generacija općenito slabija u maturi, osoba će i s nižim rezultatima upisati željeni fakultet“, rekla je Šarkanj. Inače, nakon što su rezultati objavljeni, na YouTube kanal postavljeni su i videoradovi u kojima profesori rješavaju sve te ispite i objašnjavaju odgovore.