U biznis krenite za vrijeme studija

Ono čime ćemo se baviti u životu ovisi i o našem stečenom znanju, a kako znanja na što učinkovitiji način usmjeriti prema tržištu rada, korisno je učiti i od iskusnijih prijateljskih zemalja te tuđih iskustava. Pod organizatorskom palicom Veleučilišta VERN’, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca održana je tako početkom lipnja prva konferencija OBRAD (Obrazovanje i rad), a okupila je domaća i strana imena iz područja visokog obrazovanja i gospodarstva te stručnjake iz Hrvatske i zemlje partnera - Izraela.

I IZRAEL REFORMIRAO OBRAZOVNI SUSTAV

Veleposlanica Izraela u Hrvatskoj, Zina Kalay Kleitman, istaknula je da vjeruje kako će upravo izraelska iskustva s reformom obrazovanja i implementacijom znanja na tržište rada u svrhu rasta gospodarstva pomoći Hrvatskoj za razvijanje u istom smjeru. Osim niza predavanja, panela i radionica hrvatskih stručnjaka, tu je bilo i mnogo gostiju iz Izraela, među kojima i prof. dr. sc. Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade iz područja kemije s Weizmannova instituta. Ujedno je i prva Izraelka koja je osvojila Nobelovu nagradu, a na svom predavanju istaknula je važnost znatiželje za razvoj pojedinca i društva. Gošća je bila i Moran Nir, izvršna direktorica Zell Entrepreneurship programa, te Dafna Schwartz, voditeljica MBA programa poduzetništva i inovacija na Sveučilištu Ben Gurion.

Izrael je u nekoliko godina reformama obrazovanja, ali i poticanjem izvoza svojih proizvoda u Europu i svijet, danas dostigao titulu razvijene zemlje s jasnom perspektivom za daljnji rast. U ovoj je zemlji razvijena tradicija izvrsnog obrazovanja s naglaskom na prirodnim i tehničkim znanostima, a kombinacija visoko osposobljenih i educiranih profesionalaca posvećenih izvozu visoke tehnologije, potaknula je izvrsno okruženje za razvoj napredne hi-tech industrije.

Izrael je, osim toga, postavio financijske i zakonske sustave koji promiču i potpomažu poduzetništvo, paralelno sa sve prisutnijim tržištem rizičnog kapitala, dijeleći teret rizika te tako dopuštajući promašaje i postavljajući državnu politiku koja ohrabruje poduzetništvo.

NE PRATIMO TRENDOVE

Osim tema kao što su ekonomska potreba za poduzetništvom ili binarnost u hrvatskom visokom obrazovanju spominjao se i danas neizbježan razvoj startupa, s naglaskom na ulazak u biznis još za vrijeme studija, kada je takvo iskustvo dragocjeno.

“Mislim da naše školstvo, generalno gledajući, ne prati brze trendove razvoja globalne zajednice. O poduzetništvu bi se trebalo učiti već u završnim razredima osnovne škole, dakle, aktivna nastava s praksom bi trebala početi mnogo prije”, kazao je Davorin Štener, mladi poduzetnik iz Hrvatske.

“Prvu tvrtku pokrenuo sam s 20 godina, davne 2002. u Zagrebu. Oduvijek sam htio biti samostalan u biznisu i nisam mnogo razmišljao, u poslu se više vodim intuicijom”, ističe Davorin Štetner i dodaje da je “volontiranje vrlo važno. U tvrtkama koje su u mojem vlasništvu te u Hrvatskoj mreži poslovnih anđela CRANE surađujemo sa studentima. Primjer kako se student nametne volontiranjem jedan je djelatnik moje televizije. Došao je kao volonter 2013. godine, postupno se dokazivao i najprije je dobio honorarne ugovore, nakon toga ugovor na određeno, a danas je zaposlen na neodređeno vrijeme kao novinar. Uvijek ću rado razgovarati sa studentima koji se žele dokazati i vidjeti kamo ih možemo uklopiti.”

Taj uspješni poduzetnik ističe i kako je vrlo važno razmišljati globalno i kreativno, posao ne ograničiti samo na Hrvatsku nego gledati cijeli svijet kao dvorište.

UČITI ‘ U HODU’

Jedan je od poznatijih poduzetnika u digitalnom svijetu i u medijima Luka Sučić, koji smatra da naše školstvo daje odličan temelj znanja, ali u većini slučajeva previše se posvećuje formi i teoriji nego praktičnim primjenama tog znanja.

“Za studente to zna biti poprilično ograničavajuće i usporava njihov osobni razvoj jer se tijekom školovanja fokusira gotovo isključivo na teorijska znanja bez isprobavanja tih znanja i vještina u praksi”, kaže Luka koji je rano odlučio da su mu osobni razvoj i edukacija prevažni u životu da bi ih ostavio državi i samom sustavu pa je znanja i vještine uglavnom skupljao sa strane.

“Ono što me vodilo u većini slučajeva jest iznimna znatiželja pa sam uglavnom učio tako što bih započeo neki posao i ‘u hodu’ pokušavao pohvatati sve, što ponekad zna biti poprilično naporno i završi u teškim situacijama koje nisu uvijek rezultirale pozitivnim financijskim ishodom” ističe Sučić. Njemu je godina dana rada na startupu pružila znanje koje bi stekao u nekim drugim “normalnijim” firmama nakon tri, četiri pa čak i pet godina.

“To je ono što bih preporučio svima, pogotovo studentima, da jednostavno isprobaju kako je to biti poduzetnik, voditi ili raditi u startupu. U trenutku kada ne postoji hrpa obveza kojima se moraju posvetiti, osim naravno studija, daleko je lakše i komotnije (a i jeftinije) učiti na pogreškama koje su neizbježne”, zaključuje Sučić.