Najatraktivnije tržište, SAD, još nema interesa za Hrvatsku

Ekonomska i trgovinska globalizacija svakog dana uzima sve više maha pa se tvrtke nerijetko šire i u države na drugim kontinentima. Tako i mladi sve češće svoje prve poslovne poteze više ne povlače u samo u Hrvatskoj nego se, zahvaljujući novim tehnologijama, odmah otiskuju u svijet, najčešće na zapadna tržišta, među kojima prednjači SAD.

No širenje poslovanja na druge države zna biti i problematično i mnoge neupućene nerijetko dočeka hladan tuš. Najčešći problem s kojim tvrtke i pojedinci muku muče jest dvostruko oporezivanje, a ono je uz sporu i neučinkovitu birokraciju u Hrvatskoj jedan od glavnih razloga zašto sve više Hrvata tvrtke seli u inozemstvo.

BILATERALNI SPORAZUMI

Što je to zapravo dvostruko oporezivanje provjerili smo u Institutu za javne financije.

“Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro više puta plati porez, to jest kada su usporedivi porezi propisani u dvije ili više država na istog poreznog obveznika”, kažu iz Instituta.

​Najjednostavnije objašnjenje dvostrukog oporezivanja bila bi situacija u kojoj tvrtka iz jedne države svoj dohodak ostvaruje u drugoj, a primorana je objema državama platiti porez. U Poreznoj upravi kažu da “takvo oporezivanje nije način oporezivanja nego posljedica činjeničnog slučaja” u kojem dvije države oporezuju dohodak iste osobe. Najveći problem kod dvostrukog oporezivanja je to da vam porez plaćen u drugoj državi neće biti uračunat u vašoj državi. Zato postoje bilateralni sporazumi kojima se takve situacije žele izbjeći, to jest države potpisuju ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kako takvi ugovori funkcioniraju objasnio je savjetnik za porezne i regulatorne usluge Hrvoje Jelić.

“Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili unilateralno oporezivanje definira prema kojim će kriterijima i koja država oporezivati dobit tvrtke. Postoje dvije metode izbjegavanja takvog oporezivanja. Svaki ugovor u sebi nosi metodu uračunavanja, koja je najčešća, ili metodu izuzimanja, koja se koristi samo u nekoliko ugovora,” pojašnjava Jelić.

Međutim, čak i postojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne znači da ćete porez platiti samo jednoj državi.

“Na primjer, vaša tvrtka je iz Hrvatske čiji je porez na dobit 20 posto, a djelatnost obavljate u drugoj državi koja ima porez na dobit 10 posto. Vi platite porez u toj drugoj državi po stopi 10 posto, ali to znači da vam Hrvatska može uzeti još 10 posto”, dodaje Jelić.

Hrvatska je sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 60 država svijeta te to znači kako će samo jedna strana oporezivati dohodak tvrtke. Iako je 60 ugovora poželjan broj, Hrvatska još nema sklopljen ugovor o dvostrukom oporezivanju s ekonomskom i trgovinskom velesilom kakva je SAD.

PRENISKA TRGOVINSKA RAZMJENA

U Američkoj gospodarskoj komori Hrvatska kažu kako je trgovinska razmjena između ove dvije države jednostavno preniska da bi se uopće pokrenuli pregovori o sklapanju ugovora, ali priznaju kako nepostojanje ugovora ipak više pogađa hrvatske tvrtke jer američke u Hrvatskoj posluju najčešće preko svojih europskih centrala.

Međutim, dodaju kako, bez obzira na nepostojanje ugovora o dvostrukom oporezivanju, hrvatske tvrtke, pogotovo IT sektor, uspješno ulaze na tržište SAD te i one na isti način kao i američke tvrtke pokušavaju izbjeći dvostruko oporezivanje.

“Hrvatske tvrtke problem pokušavaju riješiti tako da osnivaju poduzeće u SAD-u ili posluju preko svog poduzeća u nekoj drugoj europskoj zemlji koja ima sporazum s SAD-om o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, kažu u Komori.

Što se tiče slučaja sa SAD-om, Hrvoje Jelić kaže da se “s hrvatske strane pokazao interes za sklapanje ugovora o dvostrukom oporezivanju, ali Amerikanci nisu baš zainteresirani. Naše tvrtke zapravo neće previše osjetiti posljedice dvostrukog oporezivanja jer Hrvatska će im priznati porez plaćen u SAD-u. Tako da je tu najviše oštećena sama Hrvatska, a ne naše tvrtke”, zaključio je Jelić.