U Hrvatskoj samo rijetki svoje džepove pune na YouTubeu

‘Digitalni video platforma je koja najviše raste u oglašavanju. Sponzori žele imati svoju reklamu na videu gdje se publika veže sa sadržajem’, kaže Matej Lončarić, voditelj YouTubeova kanala Joomboos.hr

Internet odavno nazivaju mjestom bezgraničnih mogućnosti, a za zaradu putem njega nisu potrebne diplome, tečajevi ili radno iskustvo nego samo talent, kreativnost i korisnički račun na jednoj od multimedijskih platformi. “Sve je više načina za internetsku zaradu – od izravne prodaje glazbe putem servisa poput Bandcampa do autorskih naknada od downloada i streaminga glazbe na servisima poput Deezera, iTunesa, Google Play Musica”, kaže Nina Bočvarov iz Hrvatskog glazbenog saveza Unison.

SVI TO MOGU

Nije potrebno biti profesionalni umjetnik da bi se moglo profitirati jer onaj tko privuče određeni broj pratitelja može povući dio svote novca koja se akumulira oglašavanjem na određenom glazbenom ili videouratku.

“Prema svim je pokazateljima digitalni video platforma koja najviše raste u oglašavanju. Sponzori žele imati svoju reklamu na videu gdje se publika veže sa sadržajem”, ističe Matej Lončarić, voditelj YouTubeova kanala Joomboos.hr, koji je pokrenut prije mjesec dana u sklopu jedne medijske kuće, a poznat je po dovođenju jednog od najpopularnijih youtubera, Vitalyja Zdorovetskog.

Poznati su mnogi vlogeri koji se bave temama od sporta do mode, a svoju popularnost temelje na zanimljivosti i konzistentnosti sadržaja. Jednako je s glazbom. Početi se može s beatom sklepanim na računalu.

“Bavim se glazbenom produkcijom sedam godina. Počeo sam bez predznanja o glazbi, a danas imam studio i surađivao sam s izvođačima iz cijelog svijeta”, govori glazbeni producent umjetničkog imena Def Starz te objašnjava kako se može zaraditi zaradom od tantijema, zakupa, prodaje robe s logom, reklama na YouTube-u ili od izrade svojih zvukova i njihove prodaje producentima.

AUTORSKA PRAVA

Zakonodavci i institucije za kolektivno prikupljanje autorskih prava očito ne mogu pratiti tempo napretka tehnologije i poduzetničkih mogućnosti koje on donosi. Na ovakve oblike zarade gleda se s oprezom zbog nereguliranosti virtualnog tržišta, ali i bojazni od povrede autorskih prava. Najliberalnija je u tom pogledu Kanada koja je 2012. izglasala kontroverzne dopune zakona o autorskim pravima.

“Sadržaj koji generiraju korisnici iznimka je koja omogućava da osoba iskoristi djelo zaštićeno autorskim pravom kako bi stvorila potpuno nov sadržaj”, ističe Victor Nabhan, predsjednik Međunarodne udruge književnika i umjetnika, na 3. međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji, gdje je, među ostalim, i zarađivanje putem web-platformi bila tema. Tako je legalizirana pojava filmskih parodija, mash-upa, remiksa ili snimki u kojima netko pjeva ili pleše na melodiju određene pjesme gdje potencijalne zvijezde postaju vidljive izdavačkim kućama. Iako se neki poznati umjetnici poput Taylor Swift, Neila Younga ili Davida Byrnea protive suvremenim načinima prikazivanja svojih djela, drugi su pak iskoristili priliku i stvaranjem vlastitog sadržaja postali slavni.

“Sad možete biti najavljeni s pomoću tweeta, kao što je to učinio Justin Bieber za Carly Jepsen. Možete raditi obrade hitova i postati megazvijezde. Remiksi na Sound Cloudu su dobar primjer. Ed Sheeran je tako postao popularan. Ista je stvar s vlogovima i klipovima na Vineu”, kaže Ceco Gaković, poduzetnik u digitalnim industrijama, u svom govoru na 3. MAKK-u, opisujući kako uspjeti na digitalnom tržištu.

NEPOZNAT SEKTOR

U Hrvatskoj ovaj oblik poduzetništva nije potpuno poznat. Iako postoje pojedinci koji putem vlogova ili glazbene produkcije pokušavaju osvojiti globalno tržište, glavnu riječ vode profesionalni umjetnici koji su uzeli poslovanje u svoje ruke te uz vlastite korisničke račune, dijele sadržaje s publikom. Prihodi su maleni jer, ističe Nina Bočvarov, “dosta toga ovisi i o dolasku drugih glazbenih servisa na domaće tržište kao i broju slušatelja, odnosno korisnika tih servisa.” Bez obzira na trendove na multimedijskim platformama, ipak sve ovisi o kreativnosti i volji pojedinaca.

“Kao i u svakoj većoj industriji, plafon za zaradu ne postoji. Ovisno o vama, možete zarađivati dodatni džeparac, milijune ili nešto između”, zaključuje Def Starz.