Istraživačke projekte uspješno 'izbacuju' na tržište

Neki projekti rade se u suradnji s tvrtkama koje lako pronalaze buduće potencijalne zaposlenike, a dio studenata pokreće i vlastite startupe

Suvremeno sveučilište ima tri važne uloge u društvu: obrazovanje, istraživanje i stvaranje inovacija. Na njemu se očekuje izum kao rezultat kreativnog rada i istraživanja, koji, pretvoren u inovaciju, pa u proizvod ili uslugu, daje novu korist kupcima.

"Naši istraživački projekti su u pravilu primijenjeni. Uz njih su važni i razvojni projekti koji za rezultat imaju konkretna tehnička rješenja za naručitelja. Sudjelovanjem na razvojnim projektima mladi inženjeri stječu i potrebna stručna iskustva koja će im omogućiti kvalitetno uključivanje u tržište rada", kaže Vedran Bilas, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

KOMERCIJALIZACIJA

Osim što predaje elektroniku radi i u Zavodu za elektroničke sustave i obradu informacija, Bilas se bavi radom na komercijalnim inovacijama, koje studentima pružaju velike mogućnosti u nastavku karijere. S promicanjem poduzetništva i poduzetničke edukacije studenata FER-a počeo je 2000-ih.

"Mislim da smo među prvima uveli izborni kolegij iz poduzetništva, a i danas je to zanimljivo i 'vruće' područje na tehničkim studijima", ističe i dodaje da rad na projektima studentima donosi vrijedne reference, znanje i kontakte tako da olakšava nastavak znanstvene karijere i dobivanje dobrog radnog mjesta u industriji.

Postoji više modela kako se znanje prenosi sa sveučilišta u procesu komercijalizacije inovacija, od licence do osnivanja novog poduzeća. Novo je poduzeće usmjereno na globalno tržište, dakle, na izvoz. Neki projekti rade se u suradnji s tvrtkama koje lako pronalaze buduće potencijalne zaposlenike. Dio studenata pokreće i vlastita poduzeća. Profesor Bilas je istaknuo redovitu uključenost u rad Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, te mnoge startupe koji postaju sve uspješniji.

"Teme diplomskih radova vezane su za istraživanja na projektima FER-a tako da projekti i projektne aktivnosti nisu nešto dodatno, nego redoviti način funkcioniranja fakulteta", kaže Bilus i ističe da se za sredstva za izvođenje tih aktivnosti voditelji projekata, nastavnici, trebaju izboriti u kompetitivnom nacionalnom ili međunarodnom okruženju.

SURADNJA S INDUSTRIJOM

Neki od studenata koji su bili dio FER-ovih projekata su Roko Krpetić, čiji je diplomski rad za temu imao bežičnu mrežu za nadzor vezova u marini, a sada je zaposlen kao tehnički konzultant za implantabilne uređaje za tretiranje poremećaja srčanog ritma.

"Mi, inženjeri, znamo 'odlutati' u svojim idejama i percepciji želja krajnjih korisnika. Ali ako surađujemo s industrijom, odnosno ako smo u doticaju s potencijalnim poslodavcem, projekti su usmjereniji i kvalitetniji", zaključuje Krpetić.

Tu je i Dario Antolić, bivši FER-ovac koji je kroz praksu za vrijeme diplomskog došao u kontakt sa svojim trenutačnim poslodavcem.

"Prije prakse nisam imao konkretnog kontakta s poslodavcima pa nisam imao osjećaj što me čeka kad se zaposlim. Na moje iznenađenje, nisam zapravo znatno osjetio prijelaz s fakulteta na posao, jer sam uspio naći posao koji me zanima i koji je dosta sličan odabranom smjeru na fakultetu", rekao je Antolić.