Snalažljivi inovatori prodaju licence

Patent vrijedi 20 godina, a nakon toga postaje opće dobro

Danas vjerojatno ne bismo koristili većinu proizvoda da nisu bili patentirani. Patent je postupak zaštite prava vlasništva nad određenim izumom, te je važan korak u osiguravanju mjesta pod tržišnim suncem. Prava na korištenje ili proizvodnju nekog patentiranog proizvoda traju 20 godina. Tada proizvod postaje opće dobro i svi ga mogu proizvoditi ili nuditi na tržištu.

VIŠE OD IDEJE

Jasminka Adamović, pročelnica Sektora za patente Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, objašnjava što je sve potrebno učiniti kako bi dobra ideja postala ekonomski isplativ proizvod.

“Prije prijave patenta trebate obaviti pretragu stanja tehnike, kako biste vidjeli imate li izgleda dobiti patent, odnosno vidjeti je li nešto slično već prijavljeno i patentirano”, kaže Adamović i dodaje kako se tek nakon toga može prijaviti patent ako nema sličnih patenata u svijetu.

Prijave su jednake u cijelom svijetu, a mogu vrijediti zasebno za svaku zemlju ili unutar EU, odnosno u cijelom svijetu. Osim prijave, treba imati dosta strpljenja i novca. Od prijave do ostvarenja punog patentnog prava može proći između tri i sedam godina, a uz to treba plaćati i godišnju naknadu za održavanje patenta, te pravne zastupnike i prevoditelje u inozemstvu. U tom razdoblju nitko drugi nema pravo koristiti izum.

“Potencijalna prava na patent teku od datuma podnošenja prijave”, ističe Adamović i napominje da se neke stvari, poput matematičkih formula, softvera, kemijskih tvari ili medicinskih metoda ne mogu zaštititi. Unatoč patentnom pravu moguće je da njegov nositelj ne ostvari financijski uspjeh. Posjedovanje patenta ponekad znači i propast tvrtke. No i takvim problemima se može doskočiti.

“Najbolja opcija jest ponuditi nekome licencu. Tada ćete plasman izuma na tržište prepustiti nekom drugom, a vi ćete i dalje dobivate naknadu, ovisno o licencnom ugovoru”, ističe Adamović. Postoji i opcija potpuna prenošenja patenta, što znači da će netko drugi koristiti izum, ali i primati naknadu.

INVENTIVNI I PERSPEKTIVNI

Od osnutka Zavoda 1992. do kraja siječnja 2015. zabilježeno je 16.207 zahtjeva za stjecanje patenta, a važećih patenata u Hrvatskoj ima čak 5271. Unatoč velikim brojkama i mnoštvu radionica i predavanja u kojima je DZIV sudjelovao kako bi ukazao na važnost patentiranja, ipak postoje problemi.

“Najveći je problem neznanje i pomanjkanje svijesti o tome zašto bi se nešto trebalo patentirati”, kaže Adamović.

U pružanju informacija pomaže i Informacijski centar za intelektualno vlasništvo. Suradnjom s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Poslovno-inovacijskom agencijom, te regionalnim agencijama DZIV pokušava educirati male i srednje poduzetnike.

Mladi koriste mogućnosti koje im patentiranje pruža. “Zavod je 2013. godine sudjelovao u obilježavanju 40. godišnjice potpisivanja Europske patentne konvencije promocijom i provedbom natječaja Europskoga patentnog ureda za najbolju inovaciju namijenjenu studentima. Projekt studenata sa Sveučilišta u Osijeku je pobijedio u jednoj od pet kategorija, što je važno za promicanje korištenja patentnog sustava”, ističe Adamović. Uz povećanu svijest o patentiranju i poticajne mjere za rast gospodarstva, moguće je da Hrvatska jednog dana postane izvor novih ideja i inovacija.