Referenti u Fini ne znaju da i studenti mogu zaštititi račune?

Sve češće u medijima čujemo o blokiranim bankovnim računima, raznovrsnim ovrhama, od onih HRT-a ili teleoperatera do alimentacija. S ovrhama se, nažalost, sve češće susreću i studenti, a jedna od mnogobrojnih je i studentica (podaci poznati redakciji) kojoj se dogodila ovrha bez prethodne najave, iako obavijest mora doći. Kako informacija o tome kako postupiti u slučaju ovrha ipak manjka, nejasne su ili ih nije tako lako pronaći, ili pak stručnjaci na njih daju pogrešne odgovore, naša je sugovornica zbog manjkavosti zakona zamalo ostala bez zaštićenog računa koji bi joj osiguravao osnovna sredstva za život, koja zaradi putem studentskih poslova.

SNAĐI SE SAM

Naime, pri posjetu Financijskoj agenciji (Fina) studentica je jasno pitala kako zaštititi svoj račun jer za to mora postojati način, referenti su joj rekli da to nije moguće jer obrazac koji je potreban za otvaranje zaštićenog, tj. posebnog računa za studente ne postoji.

Međutim, službenica u jednoj od poslovnica Fine rekla joj je da postoji mogućnost zaštite računa ako u Poreznoj upravi traži potvrdu o prihodima, što je studentica i zatražila. S potvrdom o prihodima studentica je tada otišla u drugu poslovnicu Fine u kojoj joj je službenica pak rekla da ta potvrda ne vrijedi i da "ne zna zašto to daju u Poreznoj upravi", te da službenici tamo ne znaju raditi svoj posao. Jasno je istaknula da u Zakonu o ovrhama zakonodavac studente ne prepoznaje kao ovršene građane jer nemaju stalan prihod, odnosno plaću, te da zato i potvrda o prihodima ne vrijedi.

Kada je studentica zatražila da dođe glavna pravnica, referenti Fine to su joj jasno odbili te je ostavili bez ikakve informacije o tome kako da svoj račun zaštiti. Srećom, informaciju je odlučila samoinicijativno potražiti u Studentskom centru.

Referentica Studentskog centra objašnjava da se do lipnja ove godine nije moglo ništa učiniti za studente u slučaju ovrha, ali da se sada na zahtjevu za otvaranje zaštićenog računa može navesti OIB Studentskog centra, odnosno SC kao poslodavca, kako bi se uspješno realiziralo otvaranje računa, čime SC ide u susret ovršenim studentima. Naša je sugovornica upravo nakon takve informacije u SC-u opet otišla u Finu i zaštitila svoj račun.

NEMA STATISTIKE O STUDENTIMA

Nakon što je i Global kontaktirao Finu, nije nam objašnjeno zašto njihovi referenti nisu bili upoznati s precedurom nego nam je skrenuta pažnja na nepostojanje "studentskog" računa kao takvog. Stoga je nemoguće zaštititi račun i isključivo se može otvoriti poseban. Jasno su dali do znanja da ne raspolažu statističkim podacima o studentima sa zaštićenim računima od ovrha "budući da se zaštićeni račun otvara kako bi se od ovrhe zaštitilo određeno primanje, naknade i iznosi za koje je zakonom propisano da su izuzeti od ovrhe, a ne pojedine skupine ovršenika". Fina također ističe kako je moguće otvaranje zaštićenog računa i od osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac obavijesti dostave i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njihovim novčanim sredstvima.

Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu Matija Kikelj kaže da dosad nije imao upita vezanih uz problem provođenja Ovršnog zakona nad studentskim računima. Objašnjava da je mjerodavno tijelo u ovakvim slučajevima Ministarstvo financija, odnosno Student servis, koji svojim pravilima može urediti područje ovršne moći i jače zaštititi studente, što on smatra nužnim i potrebnim. Budući da je studentska zarada preko Student Servisa prihod kao i svaki drugi, također je izvrgnuta naplati vjerovnika.

Problem je, naime, i u Ovršnom zakonu, u kojem nije predviđeno da se i na studentskim računima provode ovrhe.

ŠTO JE S PROMJENOM ZAKONA?

Sredinom listopada klubovi Mosta i HDZ-a uputili su u saborsku proceduru pet prijedloga promjene zakona, od kojih se jedan tiče promjene Ovršnog zakona. Ta Mostova ideja temelji se na zaštiti socijalno ugroženih građana te zakonskom regulativom želi omogućiti smještaj, barem na određeno razdoblje, tim ljudima.

Istodobno se predviđa i povišenje dijela plaće koji se ne može ovršiti s, trenutačno zakonske dvije trećine plaće na tri četvrtine, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće u Hrvatskoj. No prijedlog Zakona opet ne predviđa situacije studenata pod ovrhom.