Mladi oročavaju, a nije im strana ni stambena štednja

Europsko i svjetsko gospodarstvo polako se budi iz godina recesije pa se time, doduše jako sporo, budi i hrvatsko gospodarstvo. Hrvati “masakrirani” financijskom krizom iz nje će ovoga puta izaći nešto pametniji, a to je već vidljivo po sve većem trendu štednje.

Istraživanje agencije IMAS pokazuje kako je gotovo 80 posto građana Hrvatske sklono štednji, a prosječno mjesečno uštede 452 kune. Međutim, pravo je pitanje - kako štedjeti?

I dok postoji još ljudi koji vole štedjeti na “starinski” način, čuvajući novac na računu, ipak se sve više građana odlučuje na oročene štednje u banci. Međutim, opet postoji dvojba na kakvu se oročenu štednju odlučiti. Standardnu štednju, stambenu, dječju ili štednju za mlade. Trenutačno je štednja za mlade ili studentska štednja mnogo isplativija od standardne

ODNOS BANKA - MLADI

Banke studentima daju mnogo povoljnije uvjete za štednju. Studentske štednje i štednje za mlade nude bolju kamatnu stopu, minimalni iznosi obveznog pologa znatno su niži, minimalne mjesečne uplate također su niže nego u standardnoj štednji, a i dodatne premije su znatno više. Tako kamatne stope od banke do banke variraju od 2,5 posto do četiri posto. Za usporedbu, banke u standardnim štednjama nude kamatnu stopu od 0,5 do 1,5 postotnih poena.

Također, kamatne se stope razlikuju i prema valuti. Štednja za mlade u eurima može donijeti kamatnu stopu od tri posto, dok kunske štednje daju nešto više stope.

U financijskom svijetu studenti najčešće bivaju izostavljeni, međutim bankama su prikupljena studentska sredstva itekako primamljiva.

“Banke i/ili štedionice prikupljaju sredstva koja zbog svoje veličine i rascjepkanosti nisu naizgled zanimljiva ostalim financijskim institucijama, no zahvaljujući brojnosti tih ušteda u konačnici mogu postati značajan izvor financijskih sredstava. Kako dolaze u kontakt s mnogo štediša, banke i štedionice mogu itekako utjecati na razvoj financijske pismenosti i unapređenje tradicije štednje mnogih svojih članova”, kažu u Institutu za javne financije te dodaju kako je takav način odnosa banka-mladi izuzetno povoljan te ga potiču i OECD, Svjetska banka i Europska komisija.

FINANCIJSKA PISMENOST

Iako su studenti u Hrvatskoj u nešto lošijem financijskom stanju, istraživanje portala Studentski.hr, “Novac je važan”, otkrilo je da studenti pokazuju velik interes i da im je štednja vrlo važna. Institut za javne financije slaže se da je iznimno isplativo štedjeti novac već u studentskim danima te smatraju kako je već u mladosti važno preuzeti odgovornost za životni standard i samostalno rješavanje najvažnijih životnih pitanja.

“Nema sumnje kako je to korisno i potrebno, a posredno financijska pismenost utječe na dugoročne odluke vezane za planiranje štednje tijekom životnog ciklusa pa je logično i da bude usmjerena na stanovnike mlađe dobi. Investicija u financijsko opismenjavanje stanovnika poželjna je aktivnost u svakoj zemlji, posebno onima u razvoju i posttranzicijskim zemljama, poput Hrvatske”, kažu u Institutu. Upravo zbog podizanja financijske pismenosti mlađih Hrvatska udruga banaka napravila je Financijski vodič za mlade kako bi im što više olakšala raspolaganje novcem.

Međutim, iako je štednja za mlade dosta isplativa, ima studenata koji su se odlučili za drugu opciju. Takva je situacija i s Dinom koji se odlučio za stambenu štednju.

“Radim i studiram te mogu dovoljno izdvojiti za stambenu štednju. Roditelji su mi uplaćivali dječju štednju i nakon isteka oročenja nisam htio potrošiti taj novac nego sam ga stavio kao polog za stambenu štednju”, rekao nam je student iz Kutine. U Institutu za javne financije kažu kako stambena štednja nema dugačku tradiciju u Hrvatskoj, ali je pozitivno vidjeti da joj se mlađe stanovništvo sve više okreće.

STVARANJE NAVIKE

“Svjedoci smo kako se mnogi korisnici bankarskih usluga ne ponašaju savjesno, te se izlažu prevelikim financijskim opterećenjima i rizicima. Tako je bilo s uzimanjem kredita u švicarskim francima, s prevelikim korištenjem maksimalnih minusa na tekućim računima. Pri kupnji stanova na kredit također se često radi o impulzivnom ponašanju, pri kojemu kupci često nisu svjesni stvarne vlastite financijske sposobnosti i mogućnosti kontinuirana odricanja dijela dohotka za otplatu takvih kredita. Kako u tome odnosu i banka preuzima rizik pogrešne procjene sposobnosti vraćanja, ona mora te troškove uključiti u višu kamatnu stopu,” dodaju u Institutu za javne financije.

“Činjenica je kako je sustav štednje, sustav u kojemu postoji najprije višegodišnje kontinuirano izdvajanje za tu namjenu, što stvara naviku te testira sklonost i sposobnost pravodobnog ispunjavanja obveza korisnika. To znači da će štediše naučiti savjesno gospodariti dohotkom, te neće pristupiti impulzivnoj kupnji iznad osobnih sposobnosti mjesečnih odricanja od potrošnje. Dugotrajno financijsko zdravlje zahtijeva dugoročno financijsko planiranje i razvijanje vještina financijske analize, a financijski pismeni potrošači osnaženi su potrošači”, zaključuju u Institutu.