Studentima zakon ne omogućuje zaštitu zarade na zaštićenom računu

U prošloj je godini 35.800 studenata koristilo usluge Student servisa kako bi uz studiranje nešto i zaradili vlastitim radom. No malo njih zna da bi, u slučaju da se protiv njih pokrene neka ovrha, na primjer, zbog nedopuštenog minusa u banci, mogli ostati bez zarađenog novca. Naime, prema zakonskim propisima, od ovrhe su izuzeti samo prihodi prema osnovi stipendija i pomoći učenicima, odnosno studentima.

ŠTO JE OVRŠNI POSTUPAK?

I dok radno stanovništvo dio svojih plaća može zaštititi od ovrha, prema trenutačno važećim zakonskim propisima, prihodi koji se ostvaruju putem Studentskog servisa nisu izuzeti od ovrhe. To je zato što ti prihodi nisu zakonski izjednačeni s plaćom da bi se mogao otvoriti zaštićeni račun na koji bi se isplaćivao dio takvih prihoda.

Ovršni je postupak proces u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od 1. siječnja 2011. godine Financijska agencija provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, prema svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Ovrha se ne provodi na prihodima, naknadama i iznosima koji su izuzeti zakonom, na primjer, na primanjima prema osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima. Ovršenik tim novcem može slobodno raspolagati.

Iz FINA-e savjetuju studentima da na njihovim službenim stranicama prouče pravila i sam postupak, s obzirom na to da se često događa da i njih iznenadi ovrha.

Tako je ovrha iznenadila i studenticu Ivonu. Kada joj je s računa nestalo 900 kuna, 2010., nije niti pomišljala da je još kao učenica srednje škole ušla u postupak ovrhe.

“Na kućnu mi je adresu došao ispis za minus u banci od oko 300 ili 400 kuna. Nakon prvotnog šoka dogovorila sam otplatu banci od 50 do 100 kuna na mjesec, važno je samo da s vremena na vrijeme nešto sjedne na njihov račun. Prva dva mjeseca sam plaćala, a zatim mi je na račun banke sjela ovrha u iznosu od 900 kuna. Na upit zašto ovrha, a i zašto nikad nisam dobila opomenu pred ovrhu, rekli su da je poslana na kućnu adresu. Naravno, od pošte nije bilo niti papira na kojem piše da će se provesti ovrha”, prisjeća se Ivona.

A kako je došlo do iznosa ovrhe od 900 kuna, nije joj bilo lako objasniti.

“Kronološki je to izgledalo ovako - do 900 kuna minusa postojala je posebna naknada, zatim se tu ubrojila i kamata na minus, zatim kamata na kamatu na minus, zatim naplaćenih 300 kuna za token za internet-bankarstvo iako mi nikada nije rečeno da ga trebam vratiti. I onda su tu još bili troškovi FINA-e. Na kraju - 900 kuna”, kaže Ivona.

BEZ KARTICA

Studentske prihode, kako je vidljivo, nije moguće zaštititi od ovrha. Premda prema zakonu svaki građanin ima pravo na zaštićeni račun, čini se da je netko propustio u tu “računicu” uvrstiti i studente. Naslijeđeni dugovi, neplaćeni računi, kašnjenje s uplatama, neplaćene kazne ili jednostavno izgubljeni račun, najčešći su razlozi za pokretanje postupka ovrhe, a nakon toga slijedi blokada računa i ukidanje korištenja kartica. Cilj ovršnih postupaka je jasan - da se vjerovniku naplati ono što dužnik duguje, a upravo zbog toga trenutačno ne postoji način na koji se studenti mogu zaštiti od ovrhe.