Autorskim ugovorom može se profitirati, ali i držati radnika ‘u šaci’

U srpnju 2015. u Hrvatskoj je evidentirano 1,125 milijuna zaposlenih. Prema evidenciji Porezne uprave za istu godinu, 297.705 radnika ostvarilo je primitke na temelju drugog dohotka, od čega je 55.729 ostvarilo primitke od autorskih naknada. Dok prvi dohodak označava plaću isplaćenu preko ugovora o radu ili mirovinu, u drugi dohodak pripadaju ugovori o djelu te autorski ugovori preko kojih se mogu isplaćivati honorari. To je jednokratan rad koji fizička osoba odradi na temelju pisanog ugovora s naručiteljem. Taj se rad može obnavljati, ali se svaki put vodi kao jedinstveno djelo. Poslodavcima je, ali i zaposlenima, najisplativiji rad preko studentskog ugovora, ali kada rad nije moguće svesti pod takav ugovor, onda je poslodavcu “najisplativiji” autorski ugovor. Ipak, treba znati kada se on smije, a kada ne smije koristiti.

“Možda se autorski ugovori mnogo koriste, ali ne s razumijevanjem. Ljude je potrebno educirati”, upozorio je Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca. Uz to je upozorio da su pri autorskom ugovoru najizglednije pogrešne interpretacije, bez obzira na to da je gotovo sve u vezi s tim detaljno zakonski propisano.

POSLODAVCI MORAJU PAZITI

Poslodavci pri zapošljavanju trebaju temeljito pročitati Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima jer se ondje točno definira što je autorsko djelo. Drugim riječima, ako poslodavac zaposli čovjeka preko autorskog ugovora da obavi djelatnost koja nije propisana ovim zakonom, uslijed inspekcije se isto zaposlenje može financijski teretiti kao ugovor o djelu, a samim time i mnogo više naplatiti.

Poslodavca može “teretiti” i autor s kojim je potpisan ugovor ako dođe do kršenja neke od odredbi o distribuciji, reprodukciji i raspačavanju autorskog djela. Osim toga, prema članku 54., autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora zbog određivanja pravičnijeg udjela u zaradi ostvarenoj korištenjem njegova djela, u slučaju da se korištenjem autorskog djela ostvari zarada koja je nesrazmjerna s ugovorenom naknadom.

MOGUĆA ZLOPORABA

Ostaje činjenica da mnogi poslodavci autorske ugovore i zlorabe, a nerijetko se to događa i na medijskoj sceni, gdje novinari znaju mjesecima, pa i godinama raditi u redakcijama sa svakodnevnim obvezama, što svakako nije pokriveno ugovorom o autorskom djelu.

“U inspekcijskim nadzorima koji su se do sada obavljali u ‘djelatnosti medija’ najčešće su utvrđivane nezakonitosti koje su se odnosile na zapošljavanje radnika bez sklapanja ugovora o radu prije početka rada i bez prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, iako se radilo o poslovima koji, s obzirom na narav, imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, kao i nezakonitosti koje su se odnosile na obvezan sadržaj ugovora o radu, uskratu prava na tjedni odmor i neomogućavanje korištenja godišnjeg odmora”, rekli su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Raos je istaknuo da dobar dio autora ne pročita pažljivo ugovore. Naime, autorski rad se plaća odmah po ispostavi nekog djela, a normalan rok za isplatu je između sedam i 15 dana. U suprotnom se poslodavca može tužiti - osim ako se u početku ne dogovori način isplate, bilo jednokratno ili u ratama.