I stipendija viša od 1600 kuna studente svrstava u porezne obveznike
Odredba da su prihodi do 50.000 kuna neoporezivi vrijedi samo za redovite učenike i studente, a sve iznad tog iznosa oporezuje se po stopi od 25 posto
Tijekom studiranja mladi se ljudi prvi put susreću s brigama koje će im u budućnosti biti sastavni dio života. Ulazak u svijet odraslih popraćen je brojnim obvezama, a jedna od njih je i briga o vlastitom porezu na dohodak. S obzirom na to da mnogo studenata uz obrazovanje i radi, a briga o porezu je naizgled komplicirana, treba vidjeti koja su prava i obveze studenata u poreznom sustavu.
Kristian Došen, student Fakulteta političkih znanosti te voditelj i videonovinar na Hrvatskoj radioteleviziji, ima iskustva s poreznim prijavama i zna kolike su neoporezive svote.
“Preko SC-a se za iznose više od 50.000 plaća porez. Autorski honorari su drugo, na to imam pravo povrata”, kaže Došen, i napominje kako je već nekoliko puta zatražio povrat poreza, za što je procedura jednostavna: “Imao sam lani povrat poreza od jednog honorara. Dobio sam izračun od tvrtke u kojoj sam radio, ispunio poreznu prijavu i odnio je u porezni ured.”
SAMO ZA REDOVITE STUDENTE
No nije uvijek sve tako jednostavno. Naime, samo redoviti učenici i studenti ispunjavaju te kriterije. Izvanrednim studentima se porezna stopa obračunava prema drugim osnovicama, odnosno oni pripadaju u neku od ostalih kategorija poreznih obveznika. Stopa prema kojoj se oporezuju prihodi viši od 50.000 kuna iznosi 25 posto. Treba pripaziti i da svojim radom ne biste “zakinuli” roditelje.
“Ako student tijekom godine ostvari primitak veći od 13.000 kuna, roditelj ili druga osoba nema pravo na uvećanje osobnog odbitka kao poreznu olakšicu. Ovo će u praksi značiti da će mnogim roditeljima biti dostavljena privremena rješenja da su dužni platiti porez i prirez”, ističe računovotkinja Kristina Filko i dodaje kako se to može izbjeći tako da studenti otvore vlastitu poreznu prijavu i iskoriste svoj osobni odbitak koji iznosi do 2600 kuna na mjesec.
Nisu samo radišni studenti uključeni u porezni sustav. Naime, oporezuju se i prihodi dobiveni radom u studentskim udrugama, a i stipendisti se smatraju poreznim obveznicima.
“Ako je učenik ili student na redovnom školovanju ostvario primitke prema osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti isprave o ostvarenim primicima prema toj osnovi kod drugih isplatitelja, odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju prema toj osnovi. Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do 1600 kuna na mjesec”, napominju iz Porezne uprave i dodaju kako ista odredba vrijedi i za stipendiste koji dobiju sredstva planirana u državnom proračunu i stipendije koje se dodjeljuju iz proračuna Europske unije.
NOVE PRIJAVE
Od ove godine Porezna je uprava uvela nov model porezne prijave, koji se razlikuje od starog modela samo prema načinu prijave poreza. Time su neke kategorije poreznih obveznika oslobođene prijave poreza, odnosno Porezna uprava će sama, prema dostupnim podacima, obračunavati porez ili obaviti povrat poreza na kućnu adresu. Računovotkinja Filko upozorava da bi ovdje moglo biti problema zbog nerazumijevanja postupka.
“S obzirom na to da je ovo prva godina ovakvog načina predaje porezne prijave, odnosno korištenja posebnog postupka, te dostave privremenih rješenja od strane Porezne uprave, bit će mnogo iznenađenja, nesigurnosti i zabuna. Važno je sagledati sve okolnosti i uzeti ih u obzir pri računanju. Isto tako, ako se savjetujete, budite sveobuhvatni kako u pitanjima, tako i u davanju informacija o svojim neoporezivim i oporezivim primicima”, savjetuje Filko.
Za pomoć se možete obratiti izravno ispostavama Porezne uprave ili pronaći sve informacije na njihovoj internetskoj stranici kako biste bili sigurni da je sve provedeno prema zakonu i da niste zakinuti za određen iznos.