Mladi su danas suočeni s osnovnim neznanjem o novcu

Hrvatski građani duguju 33,6 milijardi kuna - što nije iznenađujuće kada znamo da nikad nisu dobili niti osnovne lekcije o upravljanju novcem. Tome je na kraj odlučila stati neprofitna udruga Štedopis, na čijem se portalu može besplatno educirati o financijama. Projekt je nastao u suradnji privatnoga i javnog sektora da bi zajedno kreirali zabavne i inovativne programe financijskog obrazovanja s naglaskom na djecu i mlade. Cilj udruge je buduće generacije naučiti kako donijeti ispravne financijske odluke za osobne, obiteljske ili poslovne potrebe da bi bili financijski pismeni i odgovorni građani.

SLIČAN PROJEKT PROVEDEN U RUMUNJSKOJ

Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, istaknula je da “moramo mlade učiti upravljati novcem kako bismo im omogućili da kvalitetnije žive”, i dodala kako je svrha svih aktivnosti financijske pismenosti poticati odgovoran odnos građana prema novcu i senzibilizirati javnost o važnosti osiguravanja bolje financijske budućnosti. Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dijeli to mišljenje i smatra kako bi bilo sjajno da je ovakva inicijativa pokrenuta još devedesetih.

“Posebno je važno ova znanja razvijati u djece i mladih jer su oni osobito ranjiva skupina”, ističe Ivanov. Privatni sektor svjestan je te potrebe što pokazuje i uključivanje Visa Europe u projekt, čiji country manager Davor Kršul otkriva da su bili partner sličnom projektu provedenom u Rumunjskoj te da im je drago što i oni mogu mladima dati vještine potrebne za uspjeh u digitalnoj ekonomiji.

Ministarstvo financija državni je koordinator svih aktivnosti u području financijske pismenosti i do kraja godine predstavit će podatke istraživanja financijske pismenosti za građane između 18 i 79 godina. Znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Maja Vrhovec smatra kako na razinu financijske pismenosti velik utjecaj ima znanje, ali dodaje da “nije manje važan ni utjecaj ponašanja, namjera stavova i uvjerenja”.

JAVNI INTERES

Nevenka Lončarić-Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje napominje kako je financijsko obrazovanje uključeno u sadržaj Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, no provodi se sporije zbog prethodne potrebe obrazovanja nastavnog kadra.

Kako na to gledaju sami učenici prokomentirao je Leo Fel, dopredsjednik Udruge srednjoškolaca Hrvatske, koji je istaknuo da smo “suočeni s elementarnim neznanjem, a svijet je sve sofisticiraniji - kako da se nosimo s kriptovalutama, ako ne znamo razliku između tekućeg i žiroračuna”. Zaključak je svima isti - financijska pismenost je javni interes, a financijsko obrazovanje što prije treba uvesti u osnovne i srednje škole.