Monetarna revolucija nosi i rizike

Najpoznatija se virtualna valuta bitcoin već šestu godinu koristi kao platežno sredstvo diljem svijeta. Unatoč njegovoj popularnosti, mnogi još ne znaju što je i kako se njime koristi. Naime, riječ je o valuti namijenjenoj digitalnom trgovanju koja je, za razliku od ostalih valuta s istom namjenom, decentralizirana. To znači da ni jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu te da ona nije podložna stvaranju zaliha većih od mogućnosti potrošnje, to jest inflaciji. Trenutačno je u optjecaju 12 milijuna bitcoina, a taj broj ograničen je na 21 milijun.

NEREGULIRANO TRŽIŠTE

"U situaciji kada je financijska kriza rezultirala padom cijena imovine, kao što su dionice, investitori skloniji riziku traže nove oblike ulaganja na kojima mogu ostvariti više povrata, što je i rezultiralo većom kupnjom bitcoina. Ipak, tržište virtualnih valuta je relativno novo i zasad se one koriste pretežno u špekulativne svrhe, dok ih kao transakcijsko sredstvo prihvaća malo subjekata na tržištu", objasnila je doktorica znanosti Martina Nakić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj samo dvadesetak poduzeća prihvaća plaćanje bitcoinima. Na globalnoj razini taj se broj kreće oko dvije tisuće. Takvi brojevi pokazuju da je, unatoč velikom zanimanju potrošača, šira uporaba ograničena oprezom recipijenata. Hakerski napad na Bitstamp, najveću bitcoin burzu, u siječnju ove godine, opravdao je oprez prema tom virtualnom trgovanju.

S postojanjem rizika slaže se i Nakić koja kaže da je "problem s virtualnim valutama prije svega to što je njihovo tržište neregulirano i izložene su svim rizicima koje internet nosi sa sobom. S druge su strane prednosti - olakšana transakcija i smanjivanje troškova transakcije."

Za trgovanje bitcoinima potreban je digitalni novčanik koji imate u svom računalu ili na web-stranici, a instalirate ga putem aplikacije Bitcoin klijent. Nakon toga do bitcoina možete doći kupnjom ili razmjenom putem interneta ili putem specijaliziranih automata koji imaju funkciju bankomata. U Hrvatskoj jedini takav automat postoji u Zagrebu, preko kojeg ubacivanjem kuna, uz pet posto provizije, dobivate odgovarajući iznos bitcoina.

Trenutačno jedan bitcoin vrijedi 3359 kuna. Za razliku od nekih drugih virtualnih plaćanja, kao što je PayPal, javni unos pokazuje samo ID transakcije i količinu transfera valute. Ne morate unositi svoje osobne podatke te ostajete anonimni.

ZAKONSKI OKVIR

Iako neki tvrde da je bitcoin put do monetarne revolucije, drugi smatraju da takav monetarni zaokret može biti samo posljedica društveno-političkih revolucija.

"Nešto što nema stabilnu vrijednost, kao što je to slučaj s bitcoinom, teško će u skoroj budućnosti preuzeti ulogu svjetske valute, kao što mu se predviđa. Potrebno je prethodno izgraditi okruženje za korištenje takvih valuta. Prije svega razviti zakonski okvir te utvrditi načine regulacije kako bi se smanjila njihova zloporaba. O brzini kojom ti procesi budu išli, ovisit će i budućnost bitcoina. Do tada će biti samo još jedan od oblika rizična ulaganja", zaključuje Nakić.