Dosta građana još ne vjeruje internetu, no svaki drugi svoj PIN pokazuje drugima!

U svijetu u kojem tehnologija iz dana u dan napreduje, u kojem se gotovo sve digitalizira i postaje viralno, banke su odlučile ići u korak s vremenom i prilagoditi se potrebama svojih korisnika uvođenjem internetskog bankarstva. Naime, riječ je o servisu koji koristi internet kao glavno sredstvo distribucije po kojem se obavljaju bankarske aktivnosti i koji koristi sve više umreženih građana.

“Najpovoljnije naknade za transakcije, izbjegavanje velikih redova u bankama te čisto jednostavniji način plaćanja računa glavni su razlozi koji su me privukli da postanem jedna od korisnika internetskog bankarstva”, kaže Sandra Ćavar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, čije mišljenje dijeli većina onih koji odabiru upravo taj način korištenja bankarskih usluga.

INFORMIRANJE O RIZICIMA

Međutim, postavlja se pitanje koliko su korisnici svjesni rizika kojima se izlažu povezivanjem u sustav. Različiti maliciozni programi koje prevaranti koriste kako bi pristupili tuđim računima često budu skriveni u privicima ili besplatnom sadržaju, a korisnici se često suočavaju s lažnim skočnim prozorima čak i na službenim stranicama banaka.

“Zasigurno najveća opasnost odnosi se na sigurnosne aspekte korištenja usluga, odnosno utvrđivanja pravilne identifikacije i autentifikacije kako korisnika, tako i provođenja pojedine transakcije”, objašnjava doc. dr. sc. Nikola Vlahović, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Većina stručnjaka se slaže kako bi se opasnosti i zloporabe značajno reducirale dodatnom edukacijom građana o internetskom bankarstvu i stalnom komunikacijom korisnika i banaka jer je istraživanje Hrvatske udruge banaka pokazalo kako svaka druga osoba svoj PIN otkriva ili pokazuje drugima i tako ugrožava privatnost svojih podataka.

Banke su svjesne da ne mogu stopostotno utjecati na sigurnost usluga internetskog bankarstva, a odabirom pogrešne i zastarjele tehnologije često može doći do novčanih gubitaka, stoga one ulažu znatne napore u podizanje i očuvanje informacijske sigurnosti.

“Banke informacije i privatnost korisnika štite koristeći najmoderniju informacijsku tehnologiju te poduzimaju višestruke mjere zaštite koje uključuju sigurnosnu tehnologiju, sigurnosnu prijavu, automatsku odjavu, automatsko isključenje te kreiranje sigurnosnih online sesija”, kaže dr. sc. Ljubica Milanović Glavan, postdoktorandica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

KRAĐA PODATAKA

Iako banke ulažu velike količine vremena i novca da bi zaštitile svoje korisnike, sustav ima mane koje prevaranti uspijevaju iskoristiti i ukrasti podatke tijekom korištenja usluga internetskog bankarstva.

Ključno je u tom slučaju smjesta kontaktirati matičnu banku, blokirati račune i u najkraćem mogućem roku kontaktirati policiju.

“Kada su klijenti žrtve prevare, banke su im dužne refundirati novac. Međutim, kada je transakcija autorizirana PIN-om, banke smatraju kako su za to krivi sami klijenti”, napominje Milanović Glavan i ističe kako banke i policija nikad telefonskim putem ne traže od korisnika podatke, PIN-ove ili kodove za autorizaciju transakcija.

Brojne opasnosti i prevare koje vrebaju u online svijetu ne utječu na klijente banaka, budući da broj korisnika internetskog bankarstva iz godine u godine sve više raste. Ljudi su svjesni kako s tek nekoliko pogrešnih klikova mogu sebi prouzročiti veliku financijsku štetu, ali odlučuju vjerovati bankama.

“Iako me strah internetskih prevara, internetsko bankarstvo koristim jer vjerujem da banka osigurava svoje korisnike i svako malo radi rekonstrukciju stranica internet-bankarstva”, zaključuje Sandra Ćavar.