‘Lažne’ kune loše su kopije, ali pazite na eure!

Dok u svijetu kriminalci ulažu mnogo novca u krivotvorenje novčanica pa je tako moguće pronaći krivotvorene eure koje laici ne mogu razlikovati od onih pravih, krivotvorena se hrvatska kuna malo kome može podvaliti, i to zato što si kriminalci kod nas “prave” krivotvorine očito ne mogu priuštiti. Zato je riječ uglavnom o nekvalitetnim skeniranim i jeftino ispisanim krivotvorinama, objašnjava Boris Raguž, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke.

A krivotvorine u našoj zemlji završavaju u Nacionalnom centru za provjeru novčanica HNB-a. Sedmu godinu HNB provodi nacionalni program za obuku provjere autentičnosti novčanica. Obučavaju sve ljude koji u svom poslu barataju gotovim novcem, od bankara do učenika koji završavaju trgovačku školu. Ondje nauče kako prepoznati sumnjiv primjerak novčanice, kako vidjeti i utvrditi što je krivotvorina. Osim kune, riječ je o euru, dolaru i funtama.

“Ti ljudi koji kod nas prođu cjelodnevnu obuku stječu status instruktora i imaju onda obvezu dalje obučavati ljude u svojim institucijama i davati mjesečni izvještaj. Dosad je našu obuku prošlo negdje oko 2500 ljudi, a s ovima koje su obučili instruktori negdje oko 15.000 ljudi”, ističe Raguž.

Više se krivotvore novčanice nego kovanice. Lani je otkriveno oko 350 krivotvorenih novčanica kune te četrdesetak kovanica. Raguž ističe i da je registrirano 440 komada krivotvorina kovanog novca od dva eura. Kako se cestarina plaća kovanicama, krivotvoreni euro najčešće dolazi tim putovima. Za onog tko krivotvori novac predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina. Novčanu kaznu ili jednu godinu zatvora dobiva onaj tko primi lažni novac i znajući to stavi ga u optjecaj. Nakon vještačenja u HNB-u, o pojavi krivotvorina informira se središnji policijski ured, koji pokreće postupke kako bi otkrili tiskaru, a ako je krivotvorina kvalitetna, obavještavaju javnost.