Uz nižu naknadu za ‘peglanje’ niže cijene

EU parlament lani je glasao da se naknada za kreditne kartice trebala ograničiti na 0,3 posto, a za debitne kartice na 0,2 posto obavljene transakcije

Dok svakodnevno “peglamo” kartice, malo tko od nas razmišlja da su u cijenu proizvoda ili usluge uračunate i naknade za plaćanje tim karticama. “Konačna naknada koju plaćaju trgovci bankama i kartičnim kućama za prihvaćanje kartica nije temeljena isključivo na razmjenskoj naknadi, nego je njezino formiranje znatno kompleksnije”, govori Mladenka Dubravac iz odnosa s javnošću PBZ Carda.

U travnju 2014. Europski parlament glasao je o prijedlogu Europske komisije kojim bi se razmjenska naknada za kreditne kartice trebala ograničiti na 0,3 posto, a za debitne kartice na 0,2 posto obavljene transakcije.

“Mjera ograničavanja visine međubankovnih kartičnih naknada usmjerena je na marginalizaciju naknada koje trgovci plaćaju banci s kojom imaju suradnju na području prihvata kartica, zbog čega se očekuje i smanjenje cijena“, ističu pak iz Zagrebačke banke. Dakle, niže naknade za kartice znače i niže cijene. Iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ističu kako je tržište platnih kartica dvostrano tržište, a obje su strane povezane platnom karticom kao proizvodom. S jedne strane se nalazi potrošač koji karticom plaća kupljenu robu, dok je s druge strane trgovac koji prihvaća tu karticu kao sredstvo plaćanja.

U Hrvatskoj svaka druga mlada osoba smatra da su kartice prihvatljiv način plaćanja te ih redovito koristi, što potvrđuje i istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz 2013., kada je u Hrvatskoj bilo čak 8,615.814 platnih kartica. Najznačajniji udio kartica u optjecaju, njih čak 75 posto, pripao je debitnim karticama, što i nije slučajno jer su vezane uz transakcijske račune, dok je udio revolving kartica u optjecaju bio oko osam posto, a kreditnih manji od dva posto.

“Iako posjedujem i debitnu i revolving i kreditnu karticu, po meni one nisu nužno bolje od gotovine. Odlične su samo ako se osoba zna kontrolirati i ako ih pametno koristi”, kaže 26-godišnji programer Mario Vrtarić.

Treba na umu imati da pretjeranim “peglanjem”, bez kontrole troškova i bez obzira na niže cijene ili manje naknade, svatko može otići u minus.