Kune umalo dizajnirali Englezii Šveđani, a ‘uvozimo’ ih izvana

Da u optjecaju ne bi bilo previše pohabanih novčanica, HNB svake godine zamijeni njih 30-ak posto novima

Mnogi to i ne znaju, ali “papirnati novac” kojim svakodnevno baratamo nije otisnut u našoj zemlji. Naime, dok se kovanice kuna i lipa kuju u Hrvatskoj, novčanice se tiskaju u Njemačkoj i Austriji.

TKO SMIJE UNIŠTAVATI NOVČANICE?

„Novčanice se rade u inozemstvu zbog toga što su naše potrebe za novčanicama stotinjak milijuna komada na godinu, a to je za jednu ozbiljnu tiskaru posao od mjesec dana. Vrlo je skupo ulagati u gradnju tiskare i postrojenja koja bi zapravo radila samo mjesec dana na godinu”, kaže direktor trezora HNB-a Boris Raguž.

HNB mora osigurati dovoljno novčanica za potrebe podmirivanja optjecaja. Svakog zadnjeg tromjesečja u godini radi se plan izrade novčanica i projekcije potreba za sljedeću godinu, te se ugovara izrada s vanjskim tiskarama i s kovnicom novca. HNB vodi računa o tome da je u optjecaju primjerena kvaliteta novčanica. Do 30 posto novčanica u optjecaju HNB zamjenjuje kao pohabane. Inače, HNB je jedini ovlašten uništavati neprikladne novčanice.

Dizajnu hrvatske kune pridonijeli su mnogi povjesničari i umjetnici. Godinu prije puštanja u optjecaj, Hrvatska narodna banka pokrenula je natječaj za izradu idejnoga likovnog rješenja buduće hrvatske valute. Najbolji na natječaju za kovani novac bio je Kuzma Kovačić, a za najbolju izvedbu novčanice zaslužni su Miroslav Šutej i Vilko Žiljak. Dizajn novčanice tada je ponudio i poznati hrvatski dizajner Boris Ljubičić, ali on nije bio prihvaćen.

Prošle je godine kuna proslavila svoj dvadeseti rođendan. Puštena je u optjecaj 30. svibnja 1994. i zamijenila hrvatski dinar. Ime je dobila po kuni zlatici čije je krzno u prošlosti u krajevima Hrvatske služilo kao sredstvo robne razmjene. Njezin stoti dio nazvan je lipa jer upravo taj naziv ima temelje u hrvatskoj povijesnoj, književnoj i folklornoj tradiciji.

BILI SMO SPREMNI

Službeni postupak dizajna kune, kada je on potreban, pokreće Hrvatska narodna banka, odnosno Komisija za pripremu prijedloga izrade i izdavanja novčanica i kovanog novca RH. Njezina je zadaća pripremiti način provedbe postupka za odabir dizajna. Kad je u pitanju kovani novac, HNB surađuje s akademskim kiparima provedbom poziva na natječaj. Na svaki odabir motiva zove se desetak autora koji podnose radove, nakon čega se izbor sužava te se izdaju modeli koje verificira komisija te se iz njih izrađuje kovani novac. Komisiju vodi zamjenik guvernera, a članovi komisije su viceguverneri i vanjski članovi specijalizirani za numizmatiku. Novčanice su rađene kao digitalna grafika.

Što će biti na kojoj novčanici kune, bilo je zadano. Posebna je skupina povjesničara umjetnosti odredila na kojoj novčanici će biti određeni objekt i povijesna osoba. Šutej i Žiljak to su trebali posložiti i razmjestiti.

„Razlog zašto je Šutej došao k meni da zajedno radimo jest to što sam tada imao 20 godina iskustva u računalnoj grafici. Da se nismo udružili, taj posao bi vjerojatno dobili Englezi ili Šveđani koji su čekali da izgubimo. No mi smo već imali kvalitetno napravljena sređena rješenja”, kaže Žiljak.