Studenti ne shvaćaju u kakav sustav ulaze kad se upišu na fakultet

Prošlih godinu dana dužnost studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu obnaša Matija Kikelj, 25-godišnji student doktorskog studija Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kikelj je nedavno izabran i za koordinatora svih studentskih pravobranitelja Republike Hrvatske. Za Global govori o najčešćim problemima s kojima mu se kolege javljaju, (ne)informiranosti studenata, problemima u radu preko Student servisa i svom radu u prvoj godini mandata.

Godinu dana ste u mandatu studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu. Kako je protekla prva godina i kakvo ste stanje zatekli?

U prvih godinu dana mandata bilo je najvažnije stvoriti mrežu sa sastavnicama Sveučilišta. U početku sam sa suradnicima utvrđivao stanje i tada je 70 posto sastavnica imalo svog studentskog pravobranitelja, a trenutačno smo na 94 posto. U ovih godinu dana primili smo 120 raznih dopisa studenata, što je zaista mnogo. Slučajeve s problemima specifičnim za određene sastavnice spuštali smo na njihovu razinu. Kao sveučilišni pravobranitelj uskakao sam u slučajevima kada negdje studentskog pravobranitelja nije bilo ili kada mu se netko obratio, a nije dobio odgovor ili nije bio zadovoljan postupanjem. Uglavnom sam se kretao u sferama koje nisu u mjerodavnosti samih sastavnica.

Jesu li studenti upoznati sa svojim pravima?

S obzirom na pritužbe koje dobivam, rekao bih da nisu. Moj je dojam da studenti ne shvaćaju u kakav sustav ulaze s upisom na fakultet. Za razliku od osnovnoškolske i srednjoškolske razine, ovdje više nema nekoga tko će ih usmjeravati.

Kako studentima približiti upoznavanje s njihovim pravima?

Svojedobno sam, kao studentski pravobranitelj Pravnog fakulteta, potaknuo izdavanje brošure ‘Upoznaj svoja prava’. Radilo se o kraćem izvatku iz Pravilnika i Statuta s osnovnim studentskim pravima, kao što je mirovanje godine, žalba na ocjenu, odlazak na razmjenu... O tome razmišljamo i na razini Sveučilišta, htjeli bismo na web-stranici Sveučilišta objediniti najčešća studentska pitanja. Isto sam tako sugerirao da se svakoj novoj generaciji brucoša svih fakulteta uvede sustavna edukacija o pravima.

Jedno od najaktualnijih studentskih pitanja i dalje je obnova studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Ima li pritužbi studenata u vezi s domovima?

Time se bavi Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu koji je u stalnoj koordinaciji sa Studentskim centrom i Sveučilištem te prati stanje s rokovima o završavanju radova. Što se tiče obnove domova, nadam se da će biti u roku završeni kako se razdoblje useljenja ne bi poklopilo s ispitnim rokovima.

Kakve povratne informacije dobivate od studenata u vezi sa studentskim smještajem? Govoreći o studentskom standardu, ispunjavaju li domovi u Zagrebu uvjete za pristojan život?

Neki će sad ispunjavati, međutim ima domova poput Lašćine koji su daleko od toga. Ako se ne varam, 12 posto redovnih studenata Sveučilišta u Zagrebu smješteno je u domovima. S obzirom na trenutačne kapacitete, procjena je da nedostaje oko 5000 ležajeva. Osim toga hitno treba povisiti standard, što se trenutačno i radi na ovim velikim domovima, ali pitanje je što s ostalim domovima.

Kakvo je općenito stanje s informiranošću studenata o stipendiranju? Jesu li studenti dovoljno upoznati s natječajima na koje se mogu prijavljivati?

Sajam stipendija mnogo je učinio s tim u vezi i sigurno je koristan studentima. Brinem se zbog neujednačenosti kriterija za stipendije, na primjer, odredba o 10 posto najboljih studenata, koja se u praksi različito tumači. Je li to 10 posto svih onih koji su upisali tu godinu ili je to 10 posto onih koji su primjerice ostvarili 60 ECTS bodova u akademskoj godini? Uz to, studenti upozoravaju na prosječni iznos stipendije koji je oko 800 kuna, što im, svakako, nije dostatno.

Redakciji Globala poznat je slučaj dviju studentica kojima je onemogućeno polaganje ispita pod jednakim uvjetima kao i svim ostalim studentima zbog odlaska na međunarodnu studentsku razmjenu. Ima li sličnih pritužbi i što poduzeti u tom slučaju?

Erasmusovci apsolutno moraju imati jednake uvjete pri polaganju ispita na matičnom fakultetu. Na svakoj je sastavnici da svoja interna pravila i uvjete za polaganje ispita primjenjuje i na studenta koji je bio na međunarodnoj razmjeni. Osim toga postoji i Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta, na koji ih također usmjeravam.

Koja su najčešće kršena prava studenata vezano za rad preko Student servisa?

Najčešće su žalbe na neisplate honorara, prekovremeni neplaćeni rad, loše uvjete rada, mobbing, a tu su i nemoralne ponude djevojkama. Ističe se i problem s obračunom sati koji se vrlo često radi na kraju obavljena posla pa su mnogi studenti zakinuti za broj odrađenih sati. Što se tiče neisplate honorara, postoji mehanizam naplate o kojem studenti jako malo znaju. Kada Student servis izda fakturu, ona je vjerodostojna isprava, a u slučaju neisplate, SC može pokrenuti postupak prisilne naplate. Tko god ima takav problem, treba se javiti u Student servis kako bi se situacija riješila.

Što je s plaćanjima za noćni rad i na dane državnih praznika? SC u ugovoru navodi kako se noćni rad, rad nedjeljom i na dane državnih praznika uvećava sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Smatrao sam da bi se u tom slučaju trebale primjenjivati odredbe Zakona o radu, ali me je Ministarstvo rada obavijestilo da se studente ne smatra radnicima jer nemaju sklopljen ugovor o radu i zato se te odredbe ne primjenjuju. Iako bi poslodavci trebali poštivati odredbe studentskog ugovora. Cijeli sustav studentskih prava što se tiče poslova trebao bi se urediti jednim dobrim pravilnikom, ovako je to čisto nabadanje.

Je li je nekome možda u interesu da studenti ne znaju svoja prava?

Bojim se da možemo govoriti samo o studentskoj neaktivnosti i inertnosti, što se odlično vidi i po izlasku na studentske izbore. Stotinjak pritužbi koje dobijem na godinu vjerojatno je manji dio problema. Pitanje je koliko studenata se uopće nije javilo niti su bili upoznati s time da su im prekršena neka prava.

Kako izgleda vaša komunikacija sa Sveučilištem?

U redovitom sam kontaktu s predstavnicima Sveučilišta, rektorom, prorektoricom za nastavu te Studentskim zborom Sveučilišta, odnosno Petrom Labrovićem, predsjednikom Studentskog zbora Sveučilišta. Najvažnije, kad se studenti žale sveučilišnoj razini, mogu ubrzati komunikaciju te kolegama olakšati pristup do mjerodavne osobe na Sveučilištu.

Hrvatski studentski zbor nedavno je raspisao natječaj za koordinatora svih studentskih pravobranitelja Republike Hrvatske i vi ste izabrani. Što će biti vaš posao?

Koordinator bi trebao povezivati sve studentske pravobranitelje, a fokus će biti na izradi velikog godišnjeg izvješća o stanju studentskih prava na sveučilištima u Hrvatskoj. Riječ je o prilično zahtjevnom poslu i trebamo utvrditi barem minimum zajedničkih standarda te dati preporuke za njihovo poštivanje.

U rujnu je na Senatu Sveučilišta izmijenjen Akademski kalendar Sveučilišta za ovu akademsku godinu i to zbog Europskih sveučilišnih igara. Prema toj odluci, ljetni ispitni rok organizira se u dva dijela, prvi dio u lipnju, a drugi u rujnu. Tako će studenti moći izići samo na jedan ispitni rok u lipnju i na čak tri u rujnu (jedan ljetni te dva jesenska). Jesu li studenti upoznati s tom odlukom, ima li pritužbi?

Ovo pitanje ide potpuno u mjerodavnost Studentskog zbora, no nisam siguran koliko su studenti informirani o toj odluci. Dosad mi se s tim u vezi nitko nije javio, ali sam siguran da će biti kolateralnih žrtava zbog ove odluke. Na nekim fakultetima dva tjedna nisu dostatna za pripremu ispita i ti studenti će biti u velikom problemu.

Dolaskom na fakultet, počinju li se studenti ponašati kao odrasle, odgovorne osobe? Još važnije, ponašaju li se tijekom studija u skladu s obvezama i pravima koje imaju kao članovi akademske zajednice?

Studenti nisu svjesni da ulaskom u akademsku zajednicu mogu djelovati isključivo u toj zajednici. Bez obzira na to, imao sam nekoliko stegovnih postupaka u kojima su mi se javljali roditelji. U akademskoj zajednici studenti se moraju boriti sami za sebe, na temelju svojih obveza i prava.