‘Političari bi trebali shvatiti da su studenti investicija, a ne trošak’

Hrvatska je prije šest mjeseci prvi put dobila prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, i to na Sveučilištu u Zagrebu. Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga odlučio je studente povesti korak dalje od diplome - do prvoga studentskoga poduzetničkog pothvata. Njegova je ideja pomoći studentima pokretati vlastite tvrtke.

Kako povezujete studente s potencijalnim poslodavcima?

Želimo iskoristiti kreativni i inovativni potencijal svojih studenata. Jedna od prigoda za to je i projekt Maraton koji Sveučilište provodi u suradnji sa slovenskim partnerima. Dakle, ideja je da se tvrtke koje nemaju dovoljno ljudskih potencijala obrate studentima za pomoć, zadajući im zadatke koje treba riješiti, a tiču se inovativnih rješenja u proizvodnji usluga ili proizvoda. Studenti tada u timovima ili samostalno pokušavaju riješiti taj problem.

Koji su se poslodavci prvi javili sa svojim zadacima?

Znam da se tvrtka ALTPRO vrlo brzo javila i da je jako zainteresirana. Ono što smo u razgovoru s njima doznali jest da imaju odlično iskustvo u radu sa studentima. Ta tvrtka sada zapošljava već gotovo stotinu ljudi, ali zgodan je podatak da su na praksu uzimali studente FER-a te da su od njih dvadesetoro poslije zaposlili pola njih.

Budući da su u online burzu radova uključene i strane tvrtke putem slovenskog partnera, ne pojavljuje li se mogućnost da otmu hrvatske studente i tako pospješe daljnji odljev mozgova?

Ma i Slovenci se mogu prijaviti na toj burzi jer je projekt zamišljen kao prekogranična suradnja. Tako da možemo privući neke vrsne slovenske studente, ali i oni naše. Ne treba se ograničavati. Naravno, moja je poruka hrvatskim studentima da ostanu u Hrvatskoj i od nje stvore Ameriku. Tako sam i ja nakon fakulteta, iako me supruga nagovarala da odemo iz Hrvatske, odlučio ostati ovdje rekavši kako ću ovdje stvoriti Ameriku. Isto savjetujem danas i vlastitom sinu. Mislim da za vrsne mlade ljude ima mjesta u Hrvatskoj, samo treba biti uporan i strpljiv. Osim burze na projektu Maraton, formirali smo i Sveučilišnu inovacijsku mrežu koja je nastala kao rezultat rada na međunarodnom projektu BISTEC, u koji, uz 14 naših sastavnica, uključujemo tvrtke i institucije koje se žele povezati i iskoristiti znanja koja se kriju na Sveučilištu.

Koje se to institucije žele povezati sa Sveučilištem?

Zasad smo uspostavili kontakte s velikim tvrtkama poput Agrokora, Podravke, Končara, Ericssona te smo im ponudili suradnju s istraživačkim timovima na našim fakultetima za realizaciju zajedničkih projekata. Kad govorimo kako ćemo pomoći hrvatskom gospodarstvu, treba znati da postoje europski fondovi koji se nude sveučilišnoj zajednici. Postoji velik novac u fondu Obzor 2020 (Horizont 2020) koji je najveći svjetski, pa i europski, fond za istraživanje i inovacije. A tu je još i novac iz strukturnih fondova koji će biti dostupan putem Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva.

Koliko je politika povezana sa Sveučilištem?

Na nas bi političari morali početi gledati kao na investiciju, a ne kao trošak. Oni nas samo broje i gledaju koliko nas je zaposlenih, koliko trošimo vode i struje...

Kako to da se u inovacijsku mrežu uključilo samo 14 fakulteta? Ne bi li to svima trebalo biti u interesu?

Projektom BISTEC promatralo se i mapiralo gotovo 20 fakulteta, odnosno na njima su se tražili istraživački timovi koji bi bili spremni surađivati za gospodarstvo, a čiji projekti mogu završiti komercijalizacijom. Budući da se u nas suradnja između Sveučilišta i gospodarstva sustavno nije poticala, određeni su fakulteti, prema naravi svojeg posla, surađivali s gospodarstvom, dok su drugi to radili povremeno. S vremenom je nastao jaz između gospodarstva i Sveučilišta. S jedne smo strane imali manjak znanja za proizvodnju inovativnih proizvoda, s druge smo imali gomilu znanja koja je ostajala u magisterijima, doktoratima i znanstvenim radovima.

Koja je točno razlika između Sveučilišne inovacijske mreže i projekta Maraton budući da teže istom cilju?

Maraton je nastao upravo da izravno poveže studente s poslodavcima. A inovacijska mreža je jedna druga razina – ona povezuje fakultete s gospodarskim čimbenicima. Poslodavci koriste naše potencijale, a mi njihove, i to mora biti partnerski odnos. Te tvrtke, da bi razvile nove proizvode, sada koriste vlastita sredstva, a europski strukturni fondovi koji će stići za nekoliko mjeseci omogućavat će im da preko nas iskoriste i europska sredstva da bi razvili svoje proizvode kroz razne projekte!

Mislite li da su poslodavci toga svjesni?

Pa ja se nadam da jesu. Ali tu je velika uloga Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva gospodarstva da informiraju. I oni to trenutačno rade.

Nije li problem u poslodavcima koji će rjeđe zaposliti studenta bez dana iskustva? Nije li onda isti slučaj i s online burzom s obzirom na to da je tamo moguće pronaći ljude sa znanjem, ali bez iskustva.

Treba vjerojatno malo mijenjati svijest poslodavaca. Zato što se vremena mijenjaju, njima dolaze sve bolji i bolji studenti koji se sada zbog tehničkih mogućnosti mogu bolje informirati i doći do mnogo više činjenica nego što smo mi mogli. Mi u svoje vrijeme nismo imali ni internet, a vama je danas svaka informacija dostupna, ne samo kod kuće ili na radnom mjestu nego čak i dok se vozite autobusom. Poslodavci bi trebali mijenjati svoj stav i biti kreativniji i inovativniji. Uostalom, mislim da neće moći ni opstati ako ne budu takvi.

Kakva je situacija s bolonjskim sustavom? U kolikoj mjeri on pomaže ili odmaže ovakvim projektima?

Prije deset godina, kad smo 2005. prelazili na bolonju, nismo mnogo razmišljali o ovome. Ali ono što bolonjski sustav ipak omogućava jest posvećivanje više pozornosti studentu. Nije idealno proveden u Hrvatskoj, opet smo bili inovativni pa smo razumjeli bolonju onako kako smo mi htjeli. Ali kurikul se može mijenjati bez nekih velikih problema. Svaki fakultet, bez prevelike procedure, može mijenjati i prilagođavati svoj nastavni plan i program.

O kakvim bi, dakle, promjenama bila riječ kad govorimo o boljitku inovacija u Hrvata?

Možda bi u tom smislu trebalo mijenjati kurikule na fakultetima, gdje bi trebalo uvoditi što više učenja rješavanjem problema. Dakle, ne samo učenje činjenica jer danas, na sreću ili na žalost, živimo u svijetu koji se tako brzo mijenja da neke činjenice koje ćete naučiti sada tijekom studija, za deset do dvadeset godina više neće koristiti. Moramo ubuduće početi obrazovati studente koji će biti spremni za rješavanje problema u budućnosti za koje i dan-danas ne znamo koji su. Prema tome, već danas moramo učiti rješavajući probleme, a ne samo bubati činjenice.

S postojećim kurikulima, treba li se čuditi što su hrvatski trud i znanje češće prepoznati vani prije nego li u Hrvatskoj?

Pa, nismo imali razvijen sustav. Tako da su više-manje svi ti uspjesi, pogotovo onih najpoznatijih u Hrvatskoj koji su napravili odlične i velike tvrtke, kao vama možda najpoznatije hrvatska kaciga ili hrvatska puška. To su danas tvrtke koje sa svojim proizvodima bez problema konkuriraju najvećim svjetskim proizvođačima. Zamislite kad možete prodavati svoj pištolj i svoju automatsku pušku u Americi gdje je nastao Colt i većina ostalog oružja. I oni se danas šire te zapošljavaju sve više ljudi. Ali to je uspjeh pojedinca. Dakle, imamo problem što sustavno ne podržavamo najkreativnije od najranijih dana. Trebali bismo stvoriti stabilan hrvatski inovacijski sustav. U tom smislu smatramo da Sveučilište, kao najveća škrinja znanja u Hrvatskoj, na kojemu studira oko 75.000 studenata mora postati najveće hrvatsko inovacijsko središte.

Je li vam to cilj kao prorektoru za inovacije?

Da, ideja je da na Sveučilištu u Zagrebu utemeljimo inovacijsku mrežu kako bi se svi fakulteti međusobno umrežili te iskoristili sve resurse. Jedna je od ideja i da se na svakom fakultetu izaberu prodekani ili pomoćnici dekana za inovacije i transfer tehnologije. Tako bih dobio 33 izravna suradnika i stvorila bi se mreža koja bi nas funkcionalno povezivala.

Ako do godišnjice svog mandata uspješno realizirate sve projekte, planirate li prirediti slavlje u Rektoratu?

Ne, nećemo slaviti nego ćemo nastaviti s radom na realizaciji novih ideja!