Tri petine mladih u Hrvatskoj nezainteresirano za politiku

Niska izlaznost na izborima, apatija i nezainteresiranost mladih, neupoznatost s političkim opcijama i strukturama, prema mnogima su postale konstanta hrvatskog društva. I dok članstva u strankama rastu, interes prema politici sve je manji. Iz godine u godinu, statistika nosi zabrinjavajuće brojke. Istraživanje provedeno u 2018. na uzorku od 1500 mladih u dobi od 14 do 29 godine, od strane zaklade Friedrich Eber i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iznjedrilo je poražavajuće rezultate. Naime, više od tri petine mladih izrazilo je stav kako ih politika ne zanima, a spremnost uključivanja u političke aktivnosti na niskoj razini. Premda takvi podaci ne iznenađuju, nipošto ih ne bi trebalo zanemariti.

Ravnodušnost mladih prema politici primijetio je i profesor Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti. „Smatram da su mladi nezainteresirani za sudjelovanje na izborima jer se ne mogu identificirati s temama koje političari guraju. Ne vjeruju im zbog korupcije i klijentelizma. Takva bi se situacija mogla promijeniti uvođenjem političkog obrazovanja od prvog razreda osnovne.“, kazao je.

S njime se slaže i članica ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, Barbara Peranić, koja tvrdi kako njihova iskustva rada na terenu upućuju na jednako zabrinjavajuć trend. „Bilo bi važno da su više angažirani jer je riječ o politikama koje na svaki mogući način utječu na našu svakodnevicu. Dakle, mislim da na tome treba više raditi, već u školskim klupama i dalje na fakultetima. To bi bilo idealno, a onda i od samih mladih treba se očekivati da pokažu interes, da budu informirani i aktivni, ne samo građani Hrvatske, nego i građani Europe“, poručila je.

Ipak, postoje mehanizmi kojima se mlade nastoji potaknuti na veću involviranost u politiku i političko odlučivanje. Dobar primjer toga je predizborna, institucionalna kampanja Ovaj put glasam kojom se nastojalo osvijestiti mlade na važnost izlaska na izbore za Europski parlament. U tu svrhu, angažirali su se i slavni influenceri poput Matee Frajsberger, poznate i kao click4chick koja na Instagramu broji preko 40 tisuća pratitelja i Davora Gerbusa kojeg prati preko 300 tisuća ljudi. Ideja je tako bila iskoristiti njihov utjecaj i popularnost Instagrama kao društvene mreže da bi se mladima skrenula pažnja na same izbore.

Kristina Kardum iz odjela za web komunikacije Europskog parlamenta tvrdi kako je kampanja bila uspješna. Premda je u ovom trenutku teško procijeniti u kolikoj je mjeri povećala izlaznost na izbore, svakako je ukazala na to da potreba za tako nečim postoji.

„Mladi ljudi ne vole kad im se previše serviraju nekakve činjenice bez da ih se pita njihovo mišljenje, a mi zapravo radimo na tome da razvijemo nekakvu dvosmjernu komunikaciju tako da čujemo od njih što ih zanima i da nam kažu koje je njihovo mišljenje, da nam iskomuniciraju koji su problemi koji ih trenutno muče i onda procijenimo imamo li informaciju koju možemo s njima podijeliti“, kazala je Kristina i nadodala kako je vrlo važno da su aktivni u politici zbog tema koje na njih imaju izravan utjecaj. „U Europskom parlamentu se odlučuje o politikama koje bi ih jako trebale zanimati. Bilo da se radi o Erasmusu, o nekakvim sredstvima za zapošljavanje mladih, besplatnim putovanjima po Europi, mogućnostima stažiranja, do tema poput zaštite okoliša i prava žena... Smatram da su to područja koja bi trebala zanimati sve, a naročito mlade“, zaključila je.