How to: Studirati po bolonji i stvoriti vrijeme kojega nema

U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces. Bolonjski proces uveo je novosti poput tri razine studija: preddiplomski, diplomski i postdiplomski ili doktorski studij, zatim ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) bodove, nove akademske titule i stručne nazive te niz drugih pravila i uvjeta o studiranju.

Kako uz status redovnog studenta od kojega se očekuje redovito pohađanje nastave i sve obveze koje dolaze u paketu, raditi studentski ili neki drugi posao i imati život? Često u oglasima za studentske poslove nailazimo na očekivano radno vrijeme od osam sati. Tako neusklađeno postavljeni uvjeti dodatno otežavaju studentski život onima koji pored fakulteta rade neki posao. Umjesto da se mlade osobe koje se trude pored fakulteta stvoriti nešto dodatno ohrabri u tome, bilo da je to hobi koji je prerastao u posao ili slučajni pronalazak takozvanog dream job-a od ranije dobi koji mnogi traže cijeloga života ili ga čak nikada niti ne pronađu i rade ono što nije njihov istinski poziv, često ih se sputava u tome. Danas se sve odvija brže, internet omogućava novu platformu brandiranja i rađaju se novi poslovi i zanimanja. Obrazovanje je dakako bitno, ali treba ga prilagoditi ubrzanom ritmu današnje svakodnevice.

Razgovarala sam sa svojom kolegicom Sarom Zrinušić koja pored fakulteta ima svoju firmu i mlada je majka. U početku je radila razne studentske poslove u drogerijama, dućanima odjeće, u Cinestaru i drugim mjestima gdje obično rade studenti. Kaže kako joj nimalo nije lako uskladiti sve obaveze i da često nailazi na nerazumijevanje okoline kako od profesora tako i od prijatelja i kolega na fakultetu. Ističe kako rad studenta koji radi uključuje puno žrtve i truda. Razlozi zbog kojih studenti rade full time poslove su raznovrsni, Sara smatra kako niti jedan student ne radi puno radno vrijeme jer mu je dosadno u životu, te da profesori ne trebaju inzistirati na tome da je fakultet iznad svega, jer netko tko nije iz Zagreba možda nema izbora ne raditi uz fakultet jer nema novčanu podršku roditelja, dok pak s druge strane netko možda ima dijete poput nje same. U svakom slučaju, razlozi su privatni i raznovrsni i ne treba ulaziti u njih, ali opet s druge strane treba pokazati razumijevanje te izići u susret koliko je to moguće.

Bolonjski sustav ima svojih prednosti, ali pretjerana obvezna prisutnost na predavanjima i seminarima nije nužna. Mlade se treba poticati za vlastiti angažman izvan fakulteta. Predavanja su korisna i dragocjena, ali praksa i iskustvo su ono na čemu treba ustrajati od ranog studiranja.