Čari ˝besplatnog˝ redovnog studija u Zagrebu

Kako i gdje naći posao, ako ujedno morate svakodnevno prisustvovati na predavanjima na fakultetu? Kako platiti opremu za fakultet? Kako zaraditi za smještaj u Zagrebu, ujedno pogodan za život? Neka su od pitanja koja brinu studente već generacijama. Očekivanja i zahtjevi na fakultetu su visoki, cijene stanova rastu, kao i zahtjevi poslodavaca koji zapošljavaju studente, što preko studentskog ugovora, a što ˝na crno˝.

Studentica razlikovne godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Dubrovčanka Antonija Merčep, žali se na konstantan strah od gubitka posla, a time i smještaja i mogućnosti studiranja u Zagrebu. Ona naime, iako mora svakodnevno po minimalno 5 sati prisustvovati na vježbama i predavanjima, nema status redovnog studenta i nema studentska prava koja sa sobom nose besplatno zdravstveno osiguranje, pravo na prehranu u studentskim menzama te pravo na rad preko studentskog ugovora. Profesori čak imaju mogućnost odbiti njezinu zamolbu da sluša njihov kolegij. ˝Nije toliko teško za položiti ako živiš s roditeljima i netko te uzdržava, al´ ja sam znala da ću se morat´ školovat´ sama nakon srednje škole tako da je to uslijedilo traženjem posla preko radne knjižice. Tu je opet problem nać´ poslodavce koji će te razumjet´ u kojem si položaju i da, unatoč tome što si na knjižicu, moraš namještat´ smjene prema faksu jer si i student. Da je to neki lakši fakultet gdje ti možeš uzeti knjigu i radit sam bilo bi super, al´ to je faks kao i svaki koji te priprema za budućeg doktora znanosti, a to je da su ti obvezna i predavanja i seminari i vježbe u labosu˝, kaže Antonija. Također, ona nema mogućnost prenošenja kolegija na iduću godinu, pa tako uz to što je prisiljena raditi kako bi preživjela u Zagrebu, mora postizati maksimalne rezultate na fakultetu: ˝Ono što također razlikovna nosi je pritisak. Moram položiti sve kolegije i platiti cijelu školarinu do 20og rujna tekuće godine, inače gubim pravo upisa.˝

Na financijski problem sa studiranjem u Zagrebu žali se i Armin Abazi, redovan student na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Objašnjava da sami moraju kupiti opremu za određene kolegije. Pulsmetar koji je obavezan za vježbe atletike košta otprilike 1000 kuna, kimono za judo je slične vrijednosti, te ujedno sami moraju platiti putovanje na skijanje, jedrenje i slične obavezne kolegije za koje je potrebna obavljena terenska nastava. ˝Moj fakultet iziskuje jako puno vremena provedenog kako na njemu tako i izvan njega vježbajući, odnosno spremajući ispite, praktične i teorijske. Iz tog razloga je teško zaraditi neki novac.˝ Na pitanje je li pri prijavi za upis na Kineziološki fakultet bio upozoren na buduće troškove na fakultetu, odgovara da nije.

Ovo su samo neki od primjera studenata koji nemaju financijsku podršku roditelja, pa su zbog toga prisiljeni raditi uz studij. No, kako završiti studij uspješno i u roku, ako im rad oduzima vrijeme potrebno za svakodnevna predavanja, vježbe i učenje? Kako se zaposliti, ako nemaju mogućnost odraditi punu smjenu, zbog rasporeda predavanja na fakultetu? Nebi li svi trebali imati podjednake mogućnosti? Nebi li fakulteti pri prijavi za upise trebali upozoriti na financijske troškove koji će se pojavljivati tijekom studija? Nije li studiranje u Hrvatskoj besplatno? Zaključite sami.