Pozitivan utjecaj globalizacije ili samo loš način učenja?

Dok jedni e-učenje vide kao pozitivan aspekt modernizacije zbog brzine i lake dostupnosti informacija, za druge je takav način učenja loš jer nudi samo činjenice, koje često mogu biti i netočne. Neki se ipak drže provjerenih metoda, poput knjiga i bilješki, te ne gledaju na nove načine učenja kao na iskorak u potrazi za znanjem.

Vjekoslav Komušar, student Tehnološkog veleučilišta u Zagrebu, zagovara e-učenje: „Dobra strana e-učenja je što ne moramo stalno pratiti predavanje, odnosno možemo pristupiti materijalima kad to želimo jer nismo ovisni o mjestu i vremenu.“

Iako ima onih koji uvijek uče s monitora, neki studenti ipak vole kombinirati, poput Martine Mišić, studentice Filozofskog fakulteta u Zagrebu: „Iako e-učenje definitivno ima prednosti poput veće mogućnosti informiranja, pružanja mogućnosti učenja onima koji imaju poteškoća u razvoju, ipak je negativno što ne pruža mogućnost socijalizacije i nudi samo činjenice bez kritičke mogućnosti mišljenja.“

No, takav koncept učenja nekima se uopće nije svidio. Marko Raguž, student Fakulteta političkih znanosti zazire od novih metoda: „Ne smatram alternativne načine učenja dobrima. Na meni ne djeluju i ja najbolje učim tako da čitam iz knjiga.“

NEMA RAZLIKE

Kako e-učenje doživljava jedan nastavnik, ujedno i stručnjak za ovo područje zna Petar Jandrić, viši predavač na TVZ-u i profesor na kolegiju Organizacija i upravljanje obrazovanjem na daljinu.

„E-učenje nije neki poseban oblik učenja. Naprosto, kako živimo u vremenu u kojem tehnologije prodiru u sve aspekte života, tako one prodiru i u područje učenja i podučavanja“, kaže Jandrić i dodaje da učenje 1800. nije bilo bitno različito u odnosu na ono iz 1950. jer se prije 200 godina prepisivalo iz knjiga, a 1950. učenju su posredovali masovni mediji. Zato je bolje, smatra Jandrić, govoriti o evoluciji učenja umjesto o nekakvoj digitalnoj revoluciji jer su osnovni principi ljudskog učenja ipak ostali isti.

Glavna je razlika između klasičnog i e-učenja u multimedijskom pristupu. Vizualni i auditivni podražaji obogaćuju učenje, no kako djeluju na studente? Psihologinja Ružica Vuger kaže da su ljudi slični i različiti u isto vrijeme, pa nikakva redukcija i isključivost ne mogu biti točan odgovor. Stoga još uvijek nema konkretnih odgovora je li bolje klasično ili e-učenje.

„Prema Mayerovoj kognitivnoj teoriji multimedijskog učenja, ljudski mozak radi kao 'dualni procesor', što znači da odvojenim kanalima primamo vizualne i grafičke te auditivne i verbalne informacije“, objašnjava Vuger i dodaje da se valja zapitati na koji nam način nove tehnologije mogu olakšati život i omogućiti da efikasnije upravljamo svojim obvezama.