Žene napokon dobivaju konkretnu zaštitu

Prošle su duge tri godine otkako je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, tzv. Istanbulsku konvenciju. Iako je Hrvatska konvenciju potpisala, tek se potkraj 2016. godine pokrenuo proces kojim bi se ona ratificirala. Predsjednik Vlade Andrej Plenković u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama rekao je kako žene žrtve nasilja u Hrvatskoj moraju biti bolje zaštićene, a počinitelji sankcionirani, te kako će se pobrinuti da mjerodavno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pokrene postupak ratifikacije Konvencije što prije.

Njome je potvrđeno da je nasilje nad ženama ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije. Ciljevi Istanbulske konvencije su suzbijanje svih oblika nasilja i diskriminacije te promicanje rodne ravnopravnosti uz razvijanje sveobuhvatnih mjera koje će zaštititi i pomoći žrtvama svih oblika nasilja.

Također se podrazumijeva podrška i pomoć organizacijama i institucijama u uspostavljanju suradnje, te prihvaćanje sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istanbulska konvencija na snagu je stupila 2014. godine, kada ju je ratificiralo deset EU-ovih članica.

O započetom procesu ratifikacije govori Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e., koja je članica Radne skupine za izradu Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Sanja Sarnavka tvrdi da je međusektorska suradnja jedna od ključnih stavki u ovom procesu. Istaknula je da sigurne kuće nisu jedina ključna stavka na koju se treba orijentirati te kako je žrtvama obiteljskog nasilja potrebna financijska pomoć kao i mogućnost zapošljavanja kako bi mogle voditi normalan život bez nasilja.

“Osoba može provesti do pola godine u sigurnoj kući i što poslije?”, na problem upozorava Sarnavka. Problemi su vidljiviji u ruralnim sredinama gdje se često događa da zbog imovinsko-pravnih pitanja osobe koje odluče pobjeći od nasilja u obitelji znaju završiti na cesti i ostati bez doma.

“Cjelovito rješenje zahtijeva suradnju više ključnih aktera”, zaključila je Sarnavka. Ključni su akteri napokon počeli surađivati, a uskoro bi se trebala održati i tematska sjednica u Hrvatskom saboru.

Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, ističe da je Konvencija važna jer je prvi dokument koji se bavi svim oblicima nasilja nad ženama i koji ga definira kao rodno uvjetovano nasilje i vrstu diskriminacije.

“Pojam žene se ne odnosi samo na punoljetne osobe nego uključuje i djevojke koje još nisu navršile osamnaest godina”, dodaje Mamula. Također ističe kako će civilne udruge i država biti jednakopravni partneri u borbi protiv nasilja nad ženama.

“Ratificiranje Konvencije je iznimno važno jer specifično govori o načinima prevencije, potpore žrtvama i kaznenog progona počinitelja”, zaključila je Mamula.