PROBLEMATIKA ROMSKE ZAJEDNICE JOŠ UVIJEK PRISUTNA

Od ove se godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uvodi studij romistike. Iako je ovo jedan pozitivan korak da se uči o romskoj kulturi, povijesti i jeziku, još uvijek su prisutni problemi diskriminacije Roma. Mnogi nisu upoznati sa svakodnevnim romskim problemima, pogotovo u kontekstu stigmatizacije. Kada se priča o Romima, mnogi ne razumiju koliko je prisutan strah kod njihove zajednice, posebice jer su svjesni da će oni biti izloženi diskriminaciji ako se deklariraju kao Romi. Izvršni direktor Romskog nacionalnog vijeća, David D. Orlović, opisao je kako je to problem koji je dugo prisutan. Dao je primjer kako su predrasude prisutne na području zapošljavanja. Za primjer je dao djevojku koja se zaposlila u pekari u centru Zagreba. "Nakon nekoliko dana u povjerenju je rekla kolegici da je Romkinja, koja je to ispričala poslodavcu i on ju je otpustio", opisao je Orlović. S druge strane, Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava i prava manjina Vlade RH, rekao je kako u Međimurju do nedavno osobe nisu trebale aplicirati za posao ako su imali tipično romsko prezime (Bogdan, Oršoš...). Problem s pripadnicima romske zajednice je što nemaju visok stupanj povjerenja u institucije i rezultat je da najčešće Romi ne prijavljuju incidente u kojima govore o diskriminaciji.

DUGOTRAJAN PROCES

Aleksa Đokić složio se kako je strah osnovni element neiskazivanja nacionalnoga identiteta. Opisao je da su se unutar kampanja posvetili tom problemu. Orlović dodaje primjer jedne romske zajednice u jednom slavonskom selu, "koja je bila kompletno uništena tijekom Drugoga svjetskog rata, ali tradicija i sjećanje o tome koliko su Romi značili za lokalnu regiju i danas živi". Također je istaknuo i pohvalio donošenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Akcijskog plana za njeno provođenje, ali je naglasio da se i u ovom slučaju puno više pažnje posvećuje donošenju strategija i planova no ni približno toliko njihovom provođenju u praksi. Posebno je to problem kada se radi o romskoj manjini čiji najveći broj pripadnika nema dovoljno informacija o svojim pravima.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi objasnio je da situacija s Romima nije najbolja. "Ono što imamo na papiru se ne provodi, a i to nije dovoljno da napravimo stvarnu promjenu. Ja pokušavam utjecati direktno na Vladu kako bi napravili značajnije pomake, a koliko ću u tom uspjeti će vrijeme pokazati", opisao je Kajtazi. Ilustrirao je da iako su Romi na području Republike Hrvatske više od 700 godina, i dalje je prisutna socijalna isključenost i svakodnevna diskriminacija koja im ne dopušta da se osjećaju jednakopravnima.

SEGREGACIJA OTEŽAVA INTEGRACIJU

Sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. jedan od temeljnih ciljeva je da se do 2020. godine ukinu svi razredni odjeli koje pohađaju samo učenici romske manjine. Orlović je izjavio kako sada počinju procesi popravljanja stvari, no taj proces ne ide dobro. "Dešavaju se situacije poput razreda s 25 romske djece i 7 neromske, iz kojih roditelji koji nisu iz romske zajednice počnu ispisivati svoju djecu - što na kraju ostavlja čisti romski razred" objašnjava Orlović te dodaje kako se u takvim razredima romska djeca osjećaju isključenima i otežana je mogućnost za integraciju.

Također, Orlović je opisao koliko bi obrazovanje o Romima puno značilo, pogotovo za samopouzdanje Roma. U tom aspektu, ljudi bi više razumjeli kulturu naroda s kojim nemaju svakodnevni kontakt. Također to bi pomoglo Romima da iz osjećaja nelagode dođu do osjećaja ponosa zbog pripadnosti svojoj zajednici. "Ako bi postojali tekstovi u školskim udžbenicima o tome koliko je svjetska glazba dobila od romske glazbe i kulture uopće, romski dječak ili djevojčica bi dočekali dan kada cijeli razred uči o doprinosu njihovog naroda i to bi bio dan ponosa - onda će jedan Rom reći: Evo, i mi smo ovako doprinijeli svijetu”, zaključio je Orlović.