Na rubu korupcije: plaćene usluge ne 'požuruju' se darovima

'Onog trenutka kada netko od koga se očekuje profesionalna usluga za koju prima redovitu plaću, počinje primati, očekivati i tražiti dar, moguće je govoriti o počecima fenomena korupcije', ističe sociolog Renato Matić

Darovanje bombonijera ili boca alkohola u našem je društvu gotovo općeprihvaćen način zahvale za određene usluge, iako su ljudi koji ih primaju za svoj posao već plaćeni. "Mali znakovi pažnje" liječniku ili "teti na šalteru" podsjećaju na skromniju varijantu nekadašnjih punih torbi suhomesnatih proizvoda i domaće rakije za učitelje ili lokalne birokrate. Jesmo li toga svjesni i treba li nam takvo ponašanje uopće?

Anamarija, studentica Filozofskog fakulteta s kojom smo razgovarali u tome ne vidi problem jer nije radi o nečemu posebno vrijednom niti posebno korisnom, nego samo o zahvali. S druge pak strane student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Tonko smatra da takva praksa stvara pritisak osobama koje prihvate dar. Ipak ističe da ne može zamisliti kakav je osjećaj kad nekome bliskom ispravna dijagnoza ili medicinski zahvat spasi život, te vjeruje da u tom slučaju riječ hvala možda nije dovoljna.

RAZUM I EMOCIJE

Pojavu korupcije na primjeru podmićivanja liječnika, s obzirom na to da su situacije poput bolesti posebno stresne, objasnio je psiholog Dragutin Vučković.

"Osoba koja se odluči dati mito kako bi dobila zdravstvenu uslugu, na koju ima zakonsko pravo, vodi se i emocijama i razumom. Ona je primorana počiniti kazneno djelo, kako bi preživjela", rekao je Vučković. Upozorio je na osobe koje su spremne primiti mito i objasnio ih konceptom inflacije, koji u analitičkoj psihologiji opisuje situaciju u kojoj određena osoba sebe vidi važnijom nego to doista jest. Tvrdi da rad takvih pojedinaca u državnoj ili javnoj službi dovodi do nesagledivih negativnih posljedica.

"Onog trenutka kada netko od koga se očekuje profesionalna usluga za koju prima redovitu plaću počinje primati, očekivati i tražiti dar, moguće je govoriti o počecima fenomena korupcije", ističe sociolog Renato Matić, dodajući kako se njeni korijeni mogu naći u tradicionalnom društvu u kojem je materijalni dar bio zamjena za novčanu naknadu.

Prema njegovu je mišljenju povezanost između korupcije i prestižnih zanimanja očekivana zato što ona podrazumijevaju specifične usluge koje ne može ponuditi svatko. Neki su sektori posebno pogodni za razvoj korupcije, a Matić ističe da je riječ o javnom sektoru, ali i bilo kojim poslovima u kojima se davatelja usluge želi na neki način "požuriti".

Ipak, u određenim se slučajevima teško oduprijeti utjecajima okoline, neovisno o tome koliko je pojedinac pošten.

'TAKO JE ODUVIJEK'

"Bez obzira na to u kojem sustavu radite, ako ste različiti od većine, makar to bilo da više ili bolje radite, da ste pošteniji od drugih, ili ne primate mito, to može dovesti do situacije da vas izoliraju u najboljem, ili zlostavljaju u najgorem slučaju", ističe Vučković. Dodaje da to hoće li pojedinac pokleknuti pred iskušenjem kao što je mito ovisi ne samo o samopouzdanju i dobrom podnošenju stresa nego i o mnogo drugih faktora. Također upozorava na koncept sjenke, koji u analitičkoj psihologiji podrazumijeva sve one aspekte osobnosti koji se odbacuju zbog određenog estetskoga, etičkoga ili moralnog ideala, ističući da je moć pojedinca da se uvjeri kako ne radi ništa loše iznimno velika.

Matić ističe da je jedan od glavnih problema u hrvatskom društvu nedostatak svijesti o tome da je političko upletanje u javne profesionalne strukture osnova korupcije, napominjući da smo kao građani itekako odgovorni za nezainteresiranost i stav "pa tko bi to promijenio, kad je tako oduvijek".