Žene pred izborom: djeca ili karijera?

Jeste li trudni i planirate li uskoro djecu, pitanja su koja se često upućuju ženama na razgovoru za posao ili tijekom radnog odnosa. One na takva pitanja, prema Zakonu o radu, ne moraju odgovarati, ali unatoč tome mnogo se žena danas ipak susreće s diskriminacijom na tržištu rada. Na žene se još gleda prije svega kao na one koje se kod kuće brinu za obitelj pa se često očekuje da biraju između obitelji i karijere.

ŽENA, MAJKA, KUĆANICA

Situacija na hrvatskom tržištu rada općenito nije povoljna za žene. Iz Hvatskog zavoda za zapošljavanje govore da, prema izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ono “ostaje spolno segregirano jer je od ukupno 19 područja djelatnosti na tržištu rada samo osam djelatnosti uravnoteženo”.

Ističu da je u sklopu provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja predviđen paket od “čak 17 mjera u kojem su jedna od ciljanih skupina žene”. Učinkovitost svih mjera procjenjivala se u sklopu projekta Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. - 2013. koju je HZZ proveo u suradnji s agencijom Ipsos Puls.

U zaključku istraživanja istaknuto je kako se čini da su mjere prilično učinkovite, ali je “potrebno shvatiti kako su mjere APZ-a dobar zamašnjak, ali ne mogu riješiti probleme tržišta rada u smislu povećanja zaposlenosti ili trajnijeg i značajnijeg smanjenja nezaposlenosti”.

I na HZZ-u smatraju da je najveći problem što se “od žena još očekuje preuzimanje brige o djeci i kućanskim obvezama, pa one imaju kraću karijeru ili veće prekide zaposlenosti u odnosu prema muškarcima”.

Dodaju da je nužno za svu djecu osigurati mjesto u javnom sustavu subvencioniranih dječjih vrtića jer bi to uvelike pomoglo ženama da ne moraju birati između obiteljskih obveza i profesionalne karijere.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, svake godine najveći broj pritužbi dobije za diskriminaciju na temelju spola ili obiteljskog statusa u području zapošljavanja i rada i socijalne sigurnosti.

TRUDNA, PA ŠTO?

Često se na adresu pravobraniteljice javljaju upravo trudnice koje imaju probleme na poslu za vrijeme trudnoće ili kad se vrate s rodiljnog dopusta.

“U 80 posto slučajeva žene se tuže na diskriminaciju pri zapošljavanju ili povratku na posao nakon rodiljnog dopusta”, objašnjava Ljubičić.

Istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada, provedeno 2012. godine, pokazalo je da “je čak 40 posto žena koje su bile trudne u određenom trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izvrgnuto nepovoljnom postupanju poslodavca zbog trudnoće odnosno korištenja rodiljnih prava”, ističe Ljubičić.

Ispitanice su odgovarale da se ta diskriminacija očitovala neproduljivanjem ugovora o radu, otkazom, premještanjem na lošije radno mjesto ili skraćivanjem trajanja godišnjeg odmora. Neke od njih navodile su da su im plaće snižene te da im je bilo uskraćeno napredovanje na bolju poziciju. Ljubičić ističe da ni danas stanje nije ništa bolje.

Osim pravobraniteljice tim se problemom bave i razne udruge, a jedna od njih je i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Oni se, među ostalim, bave pitanjem jednakih mogućnosti u svijetu rada i rodnom diskriminacijom. Zagovaraju primjene nacionalnog i EU-ova zakonodavstva te rade “na konkretnim aktivnostima grupa podrške i edukacije za nezaposlene žene, na edukaciji za žene koje žele pokrenuti svoj posao kao i na pružanju besplatnih pravnih savjeta putem portala Radnica.org”, govori Anamarija Tkalčec, voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti.

KRŠENJE ZAKONA

Na portalu žene imaju prigodu progovoriti o diskriminaciji koju su doživjele, a traže i pravna rješenja.

“Najviše pitanja, prema podacima baze Radnica.org, dobivamo upravo na temelju kršenja Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova, a zbog prestanka ugovora zbog trudnoća, usklađivanja privatnog i poslovnog života ili zbog nedopuštenih pitanja na razgovorima za posao”, dodaje Tkalčec.