I zaposlenice i poduzetnice trebaju jednake uvjete kad postanu majke

Iako živimo u novom dobu koje krasi i napredna tehnologija i mogućnost da žene rade takozvane muške poslove, ženama u poduzetništvu i dalje trebaju potpora i zaštita, ali i polje gdje će jasnije i glasnije izraziti svoje zanimanje i znanje. Ivana Matić, osnivačica portala Women in Adria, svojim primjerom i radom upozorava javnost na važnost uloge žena u svijetu poduzetništva. Osim organizacije speed networking događaja, kojima je cilj povezivanje velikih tvrtki i malih poduzetnica, ova organizacija svojim članicama omogućava certifikaciju te povezivanje s velikim tvrtkama na lokalnom i svjetskom tržištu. To čini kroz partnerske organizacije čiji je Women in Adria službeni predstavnik u Hrvatskoj, ali pruža i savjetodavne usluge i certifikaciju tvrtkama koje žele u svoj proces nabave implementirati najbolje prakse raznolikosti dobavljača. Ivana je majka troje djece i, iako ima prepun raspored, svoje slobodno vrijeme posvećuje upravo svojim najmilijima.

KORPORATIVNI SVIJET

“Na vlastiti sam se posao odlučila kad sam shvatila da radeći za druge nikad neću biti zadovoljna”, kaže Matić.

“Prije prelaska u korporativni svijet bila sam bez posla i tu sam shvatila važnost networkinga odnosno koliko su žene tu slabije. Tada sam ostala drugi put trudna pa sam odlučila napraviti LinkedIn grupu Women in Adria, da se žene u regiji malo povežu. Tako sam polako ušla u svijet žena u biznisu i vidjela da to može biti biznis te istodobno shvatila da korporativni svijet nije za mene”, ističe. Ivana je prvi događaj organizirala u siječnju 2012., a do danas njezin je portal ostao jedini medij u Hrvatskoj i regiji za žene u biznisu. Iako joj posao uzima dosta vremena Ivana nije nikada dvoumila između karijere i obitelji. Ima i jedno i drugo.

“Nisam imala dvojbi jer je poduzetništvo, odnosno vođenje biznisa od kuće kako puno poduzetnica radi, najbolji način da i posao i obiteljske obveze lakše obavljaju”, objašnjava Ivana koja smatra da je upravo to razdoblje majčinstva velika prekretnica u životu svake žene. Dodaje da mnoge žene na rodiljnom dopustu pokreću vlastite biznise jer tad imaju vremena za razmišljanje i rad te im je rodiljni zapravo izlazna strategija iz korporativnog svijeta.

Kao majka, svoju djecu uči odgovornosti kroz igru pa tako dok mama radi, djeca se igraju da rade u svojoj sobi.

“Budući da mi nismo zemlja s tradicijom u poduzetništvu, moja je generacija otišla u poduzetništvo unatoč svojim roditeljima, a naša djeca će otići u poduzetništvo zbog svojih roditelja, i to vrlo rano, mislim i nadam se”, sretno će Ivana. Ipak, osvrnula se i na pitanje trudnica u svijetu poduzetništva, koje je i dalje bez odgovora, ali je i obilježeno pečatom diskriminacije.

DISKRIMINACIJA TRUDNICA

“Pitanje diskriminacije trudnica već smo osvijestili, ali se još ne zna dovoljno što to znači biti trudna poduzetnica. To znači da nemate rodiljni dopust, da radite do zadnjeg dana, i rijetko prestajete raditi kad rodite. Vaš biznis i egzistencija su ugroženi, a također vas često i diskriminiraju klijenti jer ne percipiraju da biste trebali prestati raditi čak i kad rodite. Tako da trudne poduzetnice često gube poslove, čak i ako imaju tim od deset ljudi koji će bez problema odraditi posao ako vas ne bi bilo”, žustro komentira Ivana.

Upravo se iz ovog problema proteže i pitanje kako država pomaže ženama u poduzetništvu, posebno onima koje su majke. Naime, država ne pomaže ni na koji način dodatnim bodovima ili sredstvima.

“Ne pomaže im nikako, osim što tu i tamo postoje posebni bodovi/natječaji za poticaje poduzetnicama. Ovaj problem postoji svagdje u svijetu. EU mnogo ulaže u žene, ali griješi jer zaposlenice i poduzetnice gleda odvojeno”, kaže Ivana i nastavlja, “Recimo, skandinavske zemlje su ženama u javnom sektoru omogućile veliku fleksibilnost radnih mjesta što izravno utječe na to da manje žena pokreće vlastiti biznis. S druge strane u SAD-u, zato što nema rodiljnog dopusta, žene lakše pokreću vlastiti biznis”, objašnjava Ivana.

POMOĆ DRŽAVE

Smatra da je rješenje da se korporativna karijera i poduzetništvo izjednače u pogledu potpore države. Odnosno, poduzetnice bi trebale dobivati neki pandan rodiljnog dopusta u obliku subvencija za čuvanje djece, održavanje kućanstva jer su to troškovi koji su ženama izravno povezani s poslovanjem.

Odnos države prema ženama poduzetnicama odražava se i u samoj statistici i općem shvaćanju žena u tom svijetu. Poduzetnice su u daleko lošijem položaju od korporativnih žena svagdje u svijetu, “osim u SAD-u gdje je i jednima i drugima jednako loše, jer tamo korporativne žene imaju minimalni rodiljni dopust”, kaže Ivana i zaključuje da “kad pogledate koji se potencijal u poduzetnicama krije za otvaranje novih radnih mjesta, naši političari se igraju decimalama gospodarskog rasta, umjesto da ulože u žene. Tada im ne bi trebale decimale”.