Je li vlast za novinare otvorena samo kad ih treba prije izbora?

Bez slobodnih, nezavisnih i kritičkih medija nezamislivo je razvijati demokraciju. Novinari istražuju i upozoravaju, otvoreno i kritički, na sve nepravilnosti s ciljem da se isprave. Nitko, pogotovo vlastodršci, ne voli da ga se kritizira, a još manje da se javno objavljuje njegovo prljavo rublje. Stoga se javljaju tenzije između političara i medija - piše Stjepan Malović, jedan od najvećih medijskih stručnjaka u Hrvatskoj. Te su se tenzije tijekom godina javljale u većoj ili manjoj mjeri, a zategnut odnos medija i vlasti opet je u središtu pozornosti.

NEDOSTATAK VOLJE I KRITIČNOSTI

Kako je funkcionirao odnos bivših vlada i medija, odlučili su istražiti studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja. Ovo je prvo istraživanje takvog tipa, a u njemu je sudjelovalo 27 novinara koji su pratili vladin rad i sektor politike od 2000. godine. Rezultati su pokazali da je vlada Zorana Milanovića s ocjenom 3,53 dosad bila najotvorenija za komunikaciju s medijima i javnošću. Najnižu prosječnu ocjenu - 2,5 dobila je vlada Ive Sanadera. “Rezultati me nisu previše iznenadili jer je 2015. bila izborna godina i bilo je očekivano kako će zbog većih komunikacijskih projekata Vlada sigurno biti nešto više otvorenija, a tome u prilog najbolje idu rezultati istraživanja”, govori Alavanja.

Da je u radu dosadašnjih hrvatskih vlada uglavnom prevladavao princip zatvorenosti i nedostatka volje da se poboljšaju uvjeti rada novinarima koji prate vladu, slažu se i u GONG-u.

“Nedostajalo je i odgovarajućih novinarskih formi koje bi omogućile novinarima kvalitetno i kritičko informiranje javnosti kao i preispitivanje odluka vladajućih poput, na primjer, redovnih konferencija za novinare”, kaže Dragan Zelić iz GONG-a.

POLITIČKI PRITISAK

Aktualna vlada svojim je potezima prema medijima razljutila i profesiju i javnost. Prvi šok bio je iznenadno raspuštanje Povjerenstva za neprofitne medije, a zatim su uslijedile promjene na čelu HRT-a te prijedlog za raspuštanje Vijeća za elektroničke medije. Naime, Vlada nije prihvatila izvješća o radu tih tijela. Ovi događaji protumačeni su kao pritisak Vlade na javni servis i slobodu medija. Lošem dojmu nije pridonijelo ni HRT-ovo raskidanje ugovora s News Barom i ukidanje njihove satirične emisije “Montirani proces”. Ti su događaji pokrenuli lavinu reakcija civilnog sektora i Hrvatskog novinarskog društva, no i javnosti koja se simbolično, prvog travnja, okupila na velikom prosvjedu u Zagrebu.

GONG smatra kako je na djelu srozavanje dosegnutih demokratskih standarda otvorenosti rada Vlade i odnosa prema medijima koje su izgradile bivše vlade.

“Vladajući trenutačno žele ovladati medijskim prostorom u korist elegantnijeg vladanja i održanja na vlasti gdje će svaka kritika biti suvišna. Takvo shvaćanje medija vladajućih ne priliči zemlji članici EU-a i nadamo se da će Europska komisija poslati jasne kritičke poruke Hrvatskoj s konkretnim posljedicama”, kaže Zelić.

Alavanja smatra kako su komunikacijski pristupi u kriznim situacijama, kao onim vezanim uz ministre Crnoju i Hasanbegovića bili vrlo amaterski, ali je ipak nešto optimističniji.

“Stječe se dojam kako su ipak svjesni problema i kako su počeli raditi na komunikaciji te da će određeni glasnogovornici i savjetnici utjecati na bolje upravljanje odnosima s javnošću”, ističe Alavanja.

PROFESIONALNE POGREŠKE

Na pitanja o toj sveprisutnoj temi odgovor nije mogao izbjeći Zoran Šprajc. Gostujući na predavanju na Fakultetu političkih znanosti, studentima novinarstva rekao je kako u doba svog rada na HRT-u nije osjećao politički pritisak. Trenutačne programske poteze HRT-a ne smatra politički uvjetovanim.

“To je profesionalno loša promjena. Nema smisla da radite emisiju za sebe ili za svoju svjetonazorsku opciju jer to onda nema efekta ni za koga. Krajnji cilj svih treba biti ostvarenje javnog interesa s velikim brojkama”, govori Šprajc.

Recentnim potezima Vlada je privukla pozornost inozemnih medijskih organizacija i same Europske komisije koja je poručila kako pomno prati nedavne događaje u Hrvatskoj. Upitno je kako će se stvari dalje razvijati, no ne može se reći da je ova Vlada dobro započela svoj odnos prema medijima. Sloboda medija demokratska je vrijednost koju se ne smije dovoditi u pitanje.