Putovanja ‘pate’ zbog terorizma

Božićni blagdani su prošli. Poznato je da su u prošlosti narodni običaji darivanja u našim krajevima bili mnogo skromniji nego danas. Djeca su nekad pod bor dobivala pokoju jabuku, naranču, orahe ili suho voće, a u današnje vrijeme konzumerizma za blagdane su mnogi skloni posegnuti dublje u novčanik.

U blagdanskom ozračju hrvatski studenti ni ove godine nisu mogli zaboraviti da im je proračun ograničen. Osim uobičajenih troškova, prosinac je donio dodatne izdatke u obliku darova za najmilije, ali i blagdanske košarice.

’ČARI’ TROŠENJA

“Ove sam godine za božićne blagdane potrošio oko 1000 kuna – od toga oko 200 kuna na razne delicije na manifestaciji Advent u Zagrebu, 300 kuna na darove najmilijima, a 150 kuna za proslavu Nove godine. Naposljetku, počastio sam se koncertom čija je ulaznica bila 350 kuna. U usporedbi s prošlom godinom, ove sam godine izdvojio više novca”, kaže Vanja s Medicinskog fakulteta. Nasuprot tome, Matea, studentica ekonomije, ipak je prošle godine za blagdane izdvojila nešto više.

“Prošle sam godine na darove potrošila oko 600 kuna, a na novogodišnje putovanje 1500 kuna, ukupno 2100 kuna. Ove sam godine ostala ‘zatočena’ u Zagrebu pa sam za darove mogla izdvojiti više novca – 1500 kuna”, dodaje Matea. Da nisu svi studenti podlegli čarima općeg konzumerizma potvrđuje Maja, studentica Filozofskog fakulteta, koja sreću pronalazi u nematerijalnim stvarima.

“Tijekom božićnih blagdana potrošila sam samo 200 do 300 kuna, od kojih sam bratu kupila božićni dar. S obzirom na to da prošle godine nisam imala stalnih prihoda, potrošnja je bila čak i manja. Nisam pobornik raskalašenog božićnog trošenja. Bitni su ljudi koji su oko mene, a to se novcem ne može kupiti”, kaže Maja.

PESIMIZAM MLADIH

Iako se zbog gospodarskog oporavka činilo da će potrošnja ove godine bila znatno veća nego lani, iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) ocjenjuju kako si je samo uski krug građana mogao priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno i malo rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine, a procjenjuju da je potrošnja u prosincu 2015. godine iznosila 11,5 milijardi kuna, što je neznatan porast u odnosu prema prosincu 2014. godine, kada je potrošeno nešto više od 11 milijardi kuna.

Kada je riječ o potrošnji među mladima danas, valja istaknuti da tu važnu ulogu ima i njihova (ne)samostalnost – koliko su nezavisni i samostalni, toliko im je “dopušteno” uživanje u kulturnim dobrima, osobito za vrijeme božićnih praznika – na vrhuncu potrošačke groznice.

“Danas se potrošnji pristupa s krajnjim oprezom. Osobito jer je sve više nezaposlenih, a mladi u Hrvatskoj gube perspektivu. To dovodi do pesimizma u mladih, a samim time i u njihovih roditelja. Za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma”, smatra Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

S druge pak strane novogodišnja putovanja i odlazak na skijanje pod utjecajem su nedavnih događanja u svijetu. Ivan Puškar, direktor jedne velike turističke agencije, procjenjuje kako je tijekom novogodišnjih praznika 150.000 naših građana uživalo u blagodatima skijanja, što je manje nego prethodnih godina. Dodaje da je to visoka sezona i cijene su tada najviše. Što se tiče putovanja za Novu godinu, tendencija je odlazak u inozemstvo. No ove je godine novogodišnjih putovanja bilo manje nego lani zbog straha od terorizma.

VELIKI GUBICI U EUROPI

“Odredišta takvih novogodišnjih putovanja bile su uglavnom europske metropole. Pouzdano znamo da se broj gostiju u većim gradovima smanjio nakon 13. studenoga – pri čemu su uglavnom ispaštali upravo veliki gradski centri”, ističe Puškar. Naime, agencije procjenjuju kako će u samo nekoliko mjeseci europski turizam izgubiti oko milijardu eura prihoda zbog izostanka putovanja. Također se procjenjuje da je ove godine i do 40 posto manje naših građana putovalo preko blagdana u inozemstvo, upravo iz svih navedenih razloga.