Od mletačke razuzdanosti do prostitucije u Hrvatskoj

Kako je izgledala svakodnevica u starom Egiptu, u Mletačkoj Republici ili u vrijeme NDH? Zainteresiranim posjetiteljima o ovim i sličnim temama govorili su cijenjeni hrvatski povjesničari u sklopu 13. simpozija Dies historiae održanog početkom mjeseca na Hrvatskim studijima.

Nazvan Pogled na društvo kroz prizmu zabave, simpozij je autonomno organiziralo Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić Lucius”. Organizatori smatraju kako je javnost zasićena temama vezanim za političku povijest te su se odlučili za nešto drukčije.

“Zabava je jedan od ključnih elemenata svakoga društva, uvijek je bila prisutna u svakom povijesnom razdoblju pa bi bilo korisno upoznati društvo kroz njezine različite aspekte, uvidjeti kako su se različiti slojevi društva zabavljali i potom izvući određene zaključke”, kažu organizatori.

Dies historiae bio je podijeljen u pet kronoloških sekcija – najprije se govorilo o starom Egiptu, rimskoj Sisciji i Andautoniji te se moglo doznati više o sportskim igrama i o ulozi arhitekture u službi zabave. Srednjovjekovna sekcija pokrila je dio književnosti, a novovjekovna je pak započela s vrlo zanimljivim naslovom “Kad stupiš u ovaj grad, dišeš neki razbludni zrak... Svakodnevica, frivolne zabave i erotske razuzdanosti u Mletačkoj Republici u doba opadanja” te se nastavila s balovima i plesnim zabavama u palačama plemića 18. stoljeća u Europi i Hrvatskoj. Sekcija 19. stoljeća obradila je teme iz Hrvatske, a ona posljednja dotakla se drukčijih načina zabave kao što je prostitucija u međuratnoj Hrvatskoj, satira, kino i NDH te zabavna glazba ‘50-ih u Jugoslaviji.

Posebno zadovoljstvo organizatorima pruža uspješnost u okupljanju znanstvenika s gotovo svih istaknutijih znanstvenih institucija u Zagrebu. Ponosni su što se pozivu odazivao i ugledan povjesničar i historiograf Miroslav Bertoša koji pozdravlja hvalevrijedan projekt.

“Dies historiae organizira se već niz godina te svojim uvijek atraktivnim i dobro odabranim temama predstavlja inovaciju u hrvatskoj historiografiji. Ovogodišnja je tema osobito zanimljiva, ne kao zbir podataka nego sâmo povezivanje politike i zabave”, rekao je Bertoša. Slično mišljenje dijele i posjetitelji.

“Zaista je pohvalan angažman studenata koji sami osmišljavaju i organiziraju simpozij. Pored toga, velik broj izlagača omogućio je raznolikost i dinamiku”, kaže posjetiteljica Mateja. Organizatori vjeruju da će simpozij razbiti predrasude kod onih koji povijest smatraju ozbiljnom i suhoparnom.