Svi o reformama, obrazovanje na margini

Visoko obrazovanje i školstvo teme su koje, čini se, političari nerado koriste u svom političkom diskursu. U kontekstu nedavnih pregovora između triju najjačih parlamentarnih stranaka u državi, istražujemo gdje je visoko školstvo bilo u pregovorima.

Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, smatra kako je visoko obrazovanje, kao i obrazovanje uopće, posve marginalizirano i u programima stranaka kao i u razgovorima o stvaranju koalicija.

RAZVOJNO POIMANJE ZEMLJE

“To što je visoko obrazovanje u jednom trenutku bilo tema pregovora, pa je skinuto s dnevnog reda pa vraćeno, prema mome mišljenju, samo potvrđuje da tu temu pregovarači ne smatraju zaista važnom”, ističe Leković.

Slično mišljenje dijeli i Božo Skoko, izvanredni profesor i pročelnik Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti. Ističe kako je status visokog obrazovanja i školstva u izbornim programima, ali i u pregovorima Mosta nezavisnih lista s dvjema koalicijama, obično negdje na rubu, što jasno govori o nedovoljnom poznavanju, ali i uvažavanju obrazovanja u razvojnom poimanju zemlje.

“Upravo su ulaganje u obrazovanje i njegova reforma bili jedan od ključnih pokretača razvoja Irske, Finske i drugih država na koje se često volimo pozivati”, konkretan je Skoko.

Zoran Kurelić, profesor i voditelj doktorskog studija pri Fakultetu političkih znanosti smatra da će oni koji priželjkuju ozbiljnu reformu visokog obrazovanja biti razočarani. Dodaje kako HDZ, SDP i Most nisu u kampanji ni najnevinije sugerirali da im je stalo do ozbiljne reforme.

“Jedina stranka koja je stvarno pokazivala znake života kad je visoko obrazovanje u pitanju je ORaH, ali znamo kako su se oni proveli”, tvrdi Kurelić. Zaključuje kako reforme neće biti jer za nju nema apetita ni na sveučilištima ni u sindikatu.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva smatra da je loše što je sadržaj pregovora između triju najjačih parlamentarnih stranaka u većoj mjeri bio nedostupan javnosti. Navodi kako je dobro da građani znaju kako se ponašaju političari koje su izabrali u Sabor u razdoblju između izbora i konstituiranja vlade i sabora.

IZOSTALE I MEDIJSKE SLOBODE

U suprotnom, kaže Leković, građani su osuđeni na neslužbene informacije ili izjave nakon sastanaka koje mediji prenose, a ni novinari zapravo ne znaju jesu li te izjave samo PR predstava za javnost ili zaista oslikavaju bit onoga o čemu se razgovaralo na zatvorenim sastancima.

“Kao predsjednika HND-a i dugogodišnjeg novinara jednako me tako zabrinjava i činjenica da teme poput slobode izražavanja i medijskih sloboda, sudeći prema dostupnim informacijama, u tim pregovorima nisu nikad niti spomenute”, zaključuje Leković.