'Okrenuti leđa kulturi isto je kao okrenuti leđa identitetu društva'

Dok dio mladih smatra da bi kulturi u vremenima pandemije i nadolazeće recesije trebalo pomoći jednako kao i drugim djelatnostima, ima i onih koji misle da kulturi nije mjesto na ljestvici državnih prioriteta

Kulturni sektor snažno je pogođen krizom izazvanom koronavirusom, gotovo preko noći dobar dio kulturnih radnika ostao je bez ikakvih prihoda. Dok su zemlje poput Njemačke i Malte gotovo istog trena osnovale fondove solidarnosti za financiranje tog vrijednog sektora, u Hrvatskoj i dalje mnogo građana smatra da su kulturnjaci "sisavci" državnog proračuna. Istina je, kako sustavno upozorava Marko Torjanac, novi predsjednik "revitaliziranog" Ogranka samostalnih umjetnika Hrvatskog društva dramskih umjetnika, potpuno suprotna.

"Na jednu dobivenu kunu iz proračuna, nezavisni kulturni sektor stvara do deset i više novih kuna, zapošljava ljude i samo poreza i prireza uplati u proračun pet i više puta nego što dobije subvencija", objašnjava poznati glumac.

Ponuđene mjere pomoći izazvale su prvotno negativne reakcije zbog neravnopravnog tretmana raznih skupina kulturnjaka. Ministarstvo kulture je, naime, raspisalo natječaj za pomoć kulturnjacima, ali on je u prvom redu bio namijenjen onima koji imaju status samostalnih umjetnika, da bi se naknadno počelo uvrštavati i djelatnike u kulturi koji nemaju nikakav status, a nužni su za funkcioniranje cijelog kulturnog sektora.

Potaknuta negodovanjem i inicijativama hrvatskih nezavisnih kulturnjaka, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sazvala je neformalnu videokonferenciju ministara kulture država Europske unije, na kojoj su razmijenili iskustva o već poduzetim mjerama, kao i mjerama koje se tek trebaju poduzeti.

Jesu li kulturnjaci trenutačno samo financijski teret, treba li država ulagati novac u kulturu te koliko je ona važna za funkcioniranje društva, pitali smo studente.