Trgovcima je hranu isplativije baciti nego donirati potrebitima i plaćati 25 posto PDV-a!

Godišnje se u Hrvatskoj baci 400.000 tona hrane, a gladnih, siromašnih i nezaposlenih je na tisuće. Umjesto o otvaranju novih radnih mjesta, slušamo o otvaranju novih socijalnih samoposluživanja. U posljednjih nekoliko mjeseci otvorilo se čak šest novih diljem zemlje, a sveukupno ih imamo 16. Prvu socijalnu samoposlugu u Hrvatskoj otvorio je Caritas Zagrebačke nadbiskupije 2009. godine u suradnji s jednim trgovačkim lancem, a danas u Zagrebu djeluju dva takva samoposluživanja.

APSURDNOST ZAKONA

“Projekt Socijalna košarica – podjela pomoći provodi se tako da trgovački lanci i drugi donatori, daruju prehrambene namirnice i higijenske potrepštine od kojih djelatnici i volonteri Caritasa pripremaju pakete te ih dijele obiteljima i pojedincima u potrebi”, objasnio je Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. No nije sve tako jednostavno, kako se možda “na prvu” čini. Naoko jednostavno doniranje osnovnih potrepština može stvoriti mnoge probleme.

“Žalosna je činjenica da je u Hrvatskoj svih ovih godina krize na snazi zakon koji propisuje obvezu plaćanja PDV-a na donacije. Proizvođačima i trgovcima hranu je jeftinije baciti i uništavati nego je donirati i na nju plaćati 25 posto PDV-a”, rekao je Erceg.

Postoje razni zakonski propisi što se tiče donacija. Kad građani sami iz vlastitih sredstava doniraju, oporezivanja nema, ali je stvar mnogo drukčija kada je riječ o pravnim osobama. Ako pravna osoba, porezni obveznik, donira uslugu ili dobra, na navedenu uslugu obvezan je obračunati PDV.

Apsurdnost zakona može se pokazati na jednom od mnogih primjera. Kada su prošle godine strašne poplave zahvatile Hrvatsku, jedan velik prehrambeni koncern platio je više od šest milijuna kuna poreza na donaciju koju je dao za poplavljena područja u Posavini. Godinu dana poslije mnogi ljudi na tim područjima i dalje žive u kontejnerima, a pučke kuhinje ostaju bez zaliha hrane. Nameće se logično pitanje što je država napravila s tih šest milijuna kuna?

Upravo zbog loših zakonskih propisa, toliko se hrane bespotrebno baca, a mogla bi se nahraniti mnoga gladna usta.

“Iako putem tog projekta godišnje podijelimo gotovo tri milijuna kuna humanitarne pomoći, svjesni smo da je to nedovoljno s obzirom na broj korisnika i njihove potrebe. Svakog mjeseca za ovaj oblik pomoći Caritasu se obrati oko 60 do 80 osoba u potrebi”, rekao je Erceg.

Trenutačno Caritas u evidenciji korisnika ima više od 11.000 osoba. Iako je njihova namjera da potrebiti dobivaju pakete jednom na mjesec, zbog ograničene količine doniranih proizvoda i velikog broja korisnika, pakete prime samo jednom do dva puta na godinu.

Ipak, zahvaljujući pritisku karitativnih organizacija i javnosti čini se da se napokon nešto mijenja na zakonskom planu.

“Prema dostupnim informacijama, u tijeku je izrada Pravilnika o doniranju hrane kojim će se propisati konkretni koraci doniranja hrane koji ima za cilj poticanje prakse doniranja hrane, sprečavanje uništavanja hrane, zaštitu okoliša i pomoć socijalno ugroženim osobama”, rekao je Erceg.

Posebnim pravilnikom, na kojemu se trenutačno radi, propisat će se uvjeti koja bi to hrana zadovoljavala uvjete zdravstvene ispravnosti i minimum kvalitete da bi se konzumirala i nakon roka, kao i uvjeti pod kojima će se i kome donirati.

pozitivni primjeri

A možda se Hrvatska ugleda i na neke pozitivne primjere drugih zemalja. Na primjer, u Italiji trgovci i proizvođači godinama imaju porezne olakšice na donacije. Postoje i čak 23 banke hrane, koje distribuiraju doniranu hranu po jasnim propisima i modelima kako bi se izbjegle moguće manipulacije.

“Ovih smo dana s radošću primili vijest kako je francuski parlament trgovcima zabranio bacanje neprodanih jestivih proizvoda, a trgovačkim centrima većim od 400 četvornih metara uveo obvezu sklapanja formalnih ugovora o darivanju s dobrotvornim organizacijama pod prijetnjom novčane kazne. Nadam se da će slična praksa zaživjeti i u nas”, rekao je Erceg.

Možda se ipak približavamo tome da riječ donacija, koja prema hrvatskom leksikonu znači - darovanje; besplatno i dobrovoljno ustupanje imovinske koristi – dobije isto značenje i u hrvatskom zakonu.